rizik posustajanja aktivnosti

Svjetska banka snizila prognoze hrvatskog rasta u 2019. i 2020.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Svjetska banka snizila prognoze hrvatskog rasta u 2019. i 2020.
04.06.2019.
u 23:00
Rast aktivnosti u skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji - u koju SB svrstava Hrvatsku - u ovoj bi godini trebao usporiti na 1,6 posto, što je najslabiji rast u posljednje četiri godine
Pogledaj originalni članak

Svjetska banka (SB) snizila je u utorak procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, upozoravajući da su gospodarstva u nastajanju u Europi i središnjoj Aziji posebno izložena riziku posustajanja aktivnosti u glavnom trgovinskom partneru eurozoni.

Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020., objavila je Svjetska banka u najnovijim procjenama za globalno gospodarstvo (GEP).

Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na SB-ove procjene iz siječnja.

SB je snizio i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2021. godini, za 0,2 postotna boda, na 2,4 posto.

Rast aktivnosti u skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji - u koju SB svrstava Hrvatsku - u ovoj bi godini trebao usporiti na 1,6 posto, što je najslabiji rast u posljednje četiri godine, a dijelom odražava oštro slabljenje aktivnosti u Turskoj, tumači SB u izvješću pod naslovom "Pojačane tenzije, prigušena ulaganja".

Time je siječanjska procjena za 2019. osjetno snižena, za 0,7 postotnih bodova.

"Trgovina nastavlja slabiti duž čitave regije, budući da je obujam robne trgovine usporio paralelno sa slabašnom aktivnosti u eurozoni, najvećem izvoznom odredištu regije", ocijenili su u SB-u.

Potvrđene su siječanjske prognoze za 2020. i 2021. kada bi rast u regiji Europe i srednje Azije trebao ubrzati na 2,7 posto odnosno 2,9 posto.

U SB-u upozoravaju na značajne rizike koji prijete pogoršanjem izgleda za rast aktivnosti.

"Među najvećim je rizicima za rast oštrije od očekivanog usporavanje u najvažnijem trgovinskom partneru regije – eurozoni", stoji u izvješću.

U SB-u ističu i da bi "zemlje s velikim deficitima tekućeg računa, snažnim oslanjanjem na priljev kapitala ili sa značajnim dugom iskazanim u stranoj valuti – Bjelorusija, Hrvatska, Gruzija, Kirgistan, Moldova, Tadžikistan i Ukrajina – mogle bilježiti neočekivane oscilacije u investicijskoj klimi".

"Pojačana neizvjesnost na planu mjera mogla bi potkopati povjerenje čelnika kompanija i investitora u regiju", objašnjavaju u SB-u.

Dodatno bi povjerenje poslovnih čelnika i investitora mogle poljuljati nesuglasice na političkom planu između nekih zemalja srednje Europe i Europske unije, rezultati izbora, eskalacija ograničenja u međunarodnoj razmjeni i zaokret u procesu strukturnih reformi.

Na strani rizika napominju i da značajno povećanje duga privatnog sektora u toj regiji otvara i mogućnost značajnih potencijalnih financijskih obveza za javni sektor.

Za cijelu skupinu gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju SB predviđa da će ove godine rast iznositi 4,0 posto, čime je snizio procjenu iz siječnja za 0,3 postotna boda.

U 2020. i 2021. rast bi trebao ubrzati na 4,6 posto, što je u skladu sa siječanjskim prognozama za obje godine.

Sporiji rast u ovoj godini u SB-u očekuju i u skupini razvijenih gospodarstava, ponajprije u eurozoni, zbog slabijeg izvoza i investicija.

Tako su osjetno snizili procjenu ovogodišnjeg rasta 19-članog gospodarstva u zoni primjene zajedničke europske valute, za 0,4 postotna boda, na 1,2 posto.

U 2020. i 2021. rast bi se trebao kretati oko razine od 1,4 posto, zakočen slabostima u trgovini i domaćoj potražnji unatoč kontinuiranoj podršci monetarne politike, kaže se u izvješću.

Za američko gospodarstvo projekcije iz siječnja su potvrđene, a prema njima bi najveće svjetsko gospodarstvo ove godine trebalo usporiti na 2,5 posto. Iduće bi godine aktivnosti trebale ponovo izrazitije oslabiti, na 1,7 posto, a po sličnoj bi stopi trebalo rasti i u 2021.

SB je snizio i siječanjsku projekciju za svjetsko gospodarstvo u 2019., za 0,3 postotna boda, na 2,6 posto.

U 2020. globalno bi gospodarstvo trebalo porasti za 2,7 posto, čime je za nijansu naniže korigirana siječanjska projekcija. Za 2021. procjena je potvrđena na 2,8 posto.

"Očekuje se stabilizacija rasta na tržištima u nastajanju i u gospodarstvima u razvoju budući da za neke zemlje završava razdoblje financijskih teškoća, no zamah u gospodarstvu ostat će slab", poručuju iz SB-a.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar Dr Evil
Dr Evil
08:08 05.06.2019.

hadeze ima podatke da teče med i mlijeko u RH

BR
branka1958
23:41 04.06.2019.

Kak to mogu javno iznositi . Neki dan su se hvalili rastom bdp-a

ST
stefj
23:33 04.06.2019.

Toliko o 4% o kojima bulazni ministar Horvat... Ma nema, nije napravljena niti jedna reforma, poslovanje je i dalje u Hrvatskoj komplicirano i skupo, masovni odlazak sposobnih i stručnih dodatno još drastično pogoršava stvari. A za investitore smo i dalje poput otoka gubavaca... Koliko god se trudili dignuti optimizam, sad je kasno, nije dovoljna priča, potrebni su konkretni veliki potezi. A to sigurno ne možemo očekivati... Zemlja smo koja u svjetskim razmjerima najbrže gubi stanovništvo, birokracija nam je najgora na svijetu, konkurentnost nam je nikakva, zadnji smo u EU, a ova vlada (isto kao i prethodne) i dalje favorizira državne i javne strukture, širi stečena prava, stvara nove interesne skupine... Uglavnom, uhljebistan zauvijek, osuđeni na propast...