Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić izjavio je krajem prošle godine da će se pregovori o otkupu MOL-ovog dijela u Ini zaustaviti do okončanja revizije protiv arbitražnog pravorijeka, koja će se pokrenuti pred švicarskim vrhovnim sudom. Naime, naveo je da je hrvatska strana analizirala moguće postupke i to temeljem pravomoćne presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija.
Hrvatske porezne obveznike je u proteklih osam godina taj postupak koštao 201 milijun kuna, a ta brojka bi se u nastavku mogla i udvostručiti.
Unatoč najavama iz Vlade, stručnjaci su poprilično skeptični oko pozitivnog raspleta oko Ine.
Odvjetnik i stručnjak za arbitraže Miljenko Giunio smatra da su šanse za novi arbitražni postupak oko Ine male iako su početkom ove godine stupile na snagu izmjene švicarskog saveznog zakona koje donose mogućnost revizije u određenim slučajevima, odnosno ponavljanja postupaka.
- Mogućnost revizije je uvedena ove godine u švicarsko pravo te se ona sada dopušta u nekoliko slučajeva, a jedan od njih je kada je došla neka nova kaznena presuda koja baca drugo svjetlo na slučaj i pokazuje ono što ranije nije moglo biti pokazano. No, tu postoji i detalj koji je loša vijest za hrvatsku vladu: nove odredbe ne vrijede za slučajeve koji su već ugovoreni te su i pravomoćno riješeni, naglašava Giunio za tportal
Mnogi postavljaju pitanje čak i u slučaju pozitivnog ishoda revizije postupka, koliko bi bio dobar potez da Hrvatska ponovo preuzme većinsko vlasništvo u naftnoj kompaniji
Država se ne treba baviti poduzetništvom
Ekonomski analitičar i konzultant Andrej Grubišić nedavno je izjavioda se država u ovaj poduhvat ne bi trebala upuštati.
- Država u to ne treba ulaziti, ima barem pet ili deset razloga za to. Najvažniji razlog je činjenica da se država ne treba baviti poduzetništvom. Nije stvar dobrih namjera ili loših namjera. Povijest nas uči - koncentracija političke moći u kombinaciji s političkim strastima i populizmom može dovesti do loših odluka. A reperkusije će snositi hrvatski građani, jasan je Grubišić.
Davor Štern, nekadašnji ministar gospodarstva smatra kako je dobro da se ide u reviziju ugovora iz 2009. koji su omogućili MOL-u da upravlja Inom kako hoće, no upozorava da će pravna bitka trajati dugo i da Hrvatska ima jako malo manevarskog protora u slučaju da MOL ima više od 50 posto dionica Ine.
- Treba vidjeti status MOL-a kao dioničara. Oni formalno imaju 49,1 posto dionica, ali vjerujem da imaju i određeni broj dionica na skrbničkim računima, nažalost u Hrvatskoj još uvijek dopuštenima. Ako se ispostavi da imaju više od 50 posto, otpada velik dio vraćanja upravljanja Inom u hrvatske ruke. Jer MOL tad ima pravo upravljati Inom na način na koji to sad radi, izjavio je nedavno Štern za tportal
Naime, mađarski MOL je najveći pojedinačni dioničar Ine, u kojoj formalno drži 49,1 posto dionica (4.908.207 dionica), hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionice), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionicu).
VIDEO: Bivši pročelnik Ureda za hitne situacije Pavle Kalinić komentirao slučaj nestalog Mateja Periša
Pogledamo li koliko je MOL devastirao Inu , pitanje je isplati li se uopće kretati u akviziciju.