Mnogi podržavaju prodaju mlijeka na cesti, kako je to ovih dana organizirano za Zagrepčane u Pierottijevoj ulici, jer je nebriga države domaće farmere dovela na prosjački štap, no takva prodaja nije legalna te je akciji već nakon prve isporuke doskočila inspekcija.
Domino-efekt
E-mailom se, naime, poput epidemije proširila vijest kako će se svake srijede u uličici iza jednog poznatog zagrebačkog hotela svježe domaće mlijeko prodavati za 4 kune po litri plus 3 kune za bocu pri prvoj kupnji. To je, tvrdi se, i više nego fer cijena nasuprot 0,60 do 2 kune, koliko im pri otkupu plaćaju mljekare, po kojima bismo uskoro, nakon propasti domaće proizvodnje, mogli piti razvodnjeno iz uvoza.
Prema riječima Miroslava Kovača iz udruge Živo selo, domaće mlijeko je najkvalitetnije i najjeftinije te je inicijativa u Zagrebu logična i za pohvalu, a i dokaz je da su farmeri raspršena, neorganizirana zajednica u kojoj se pojedinac očito mora snalaziti. Neki će reći da je to poduzetnički duh, ali je i puka potreba i trka za opstankom, napominje Kovač, ističući kako se stoga može reći da Zagrepčane na kupnju domaćeg mlijeka pozivaju apsolutno svi farmeri koji trezveno i s pregršt argumenata proteklih dana pozivaju resorno ministarstvo i mljekare da ne dižu ruke od vlastite odgovornosti za stanje na farmama, a u konačnici će trpjeti i potrošači.
Mjerodavne inspekcije i resorno Ministarstvo poljoprivrede tvrde međutim kako se sirovim mlijekom ni farmeri ni građani ne bi trebali igrati. Iako se neki proizvođači snalaze prodajom mlijeka na određenim punktovima u određene dane u svim većim gradovima po principu duple sterilizirane ambalaže i brojem svakog potrošača ili pak točenja u boce građana, zakon prodaju sirovog, nepasteriziranog mlijeka (bez ikakve termičke obrade!) dopušta samo izravno na farmi (do 12.000 l godišnje), što ni mnogi farmeri ne znaju, ili na mljekomatu, koji je mnogima skupa investicija pa radije posluju u sivoj zoni.
Rijetki, ali ih ima
U oba slučaja farmeri moraju biti evidentirani u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i registru farmi, a za mljekomat i pri Ministarstvu zdravlja. Da zdravstveno stanje životinja, higijena, oprema i prostor moraju biti besprijekorni i pod nadzorom, ne treba posebno naglašavati, dok se svježe, ali pasterizirano mlijeko smije prodavati na tržnicama, u dućanima, dostavnim vozilima...
U Ministarstvu poljoprivrede ne znaju koliko ih je točno. No, prema nekim procjenama u Hrvatskoj je trenutačno 20-ak mljekomata i to uglavnom bliže ruralnim krajevima. Cijena litre mlijeka iz automata iznosi uglavnom 5 ili 6 kuna, ovisno je li već u ambalaži.
>>Istog dana pojeftinjuju krznene bunde, a poskupljuju mlijeko i kruh
Pa koga ova država farba ovim svojim pričama............UNIŠTILA je seljaka koji je proizvodio najbolje i najkvalitetnije mlijeko................opljačka i razbila.................preselila proizvodnju i nagovorila budale koji su pozdizali kredite i napravili štale i sada nose gaće na štapu................u njihove štale ne ulazi nitko....kakva inspekcija,ili provjera..........pa ne ulaze više ni veterinari....ZAŠTO? pa jer se nam love.......a vi nama pričate o štetnosti kupovine mlijeko od malih proizvođača..................zaj***ate ljude s kojekakvim somatskom stanicama i branite ima predaju mlijeka, a u EU dopuštene dvostruko veće količine istih...PITAM vas ....odakle se uvozu mlijeko? Što pijete dragi građani? ......................stoko jedna, i usudite se pisati o lošoj kvaliteti malih proizvođača i neispravnosti........ma dajte................................................