ebrd

Rast hrvatskog BDP-a u 2018., rizik je Agrokor

Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Rast hrvatskog BDP-a u 2018., rizik je Agrokor
02.11.2018.
u 11:20
Rizike za slabiji rast od procjena EBRD, pak, vidi u nedostatku kvalificirane radne snage te u vezi s Agrokorom
Pogledaj originalni članak

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini na 2,7, a u idućoj na 2,5 posto, što bi bio nešto sporiji rast u odnosu na prošlu godinu. 

"Ekonomski oporavak je nastavljen u 2018. godini nešto sporije nego 2017. U prvoj polovici ove godine hrvatsko gospodarstvo poraslo je na godišnjoj razini 2,7 posto na temelju jače domaće potražnje, uglavnom kućanstava, dok je neto izvoz imao negativan doprinos zbog većeg rasta uvoza od izvoza", navodi EBRD.

U 2017. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 2,9 posto

Prema prognozama Europske komisije, objavljenim početkom srpnja, hrvatski BDP ove bi godine trebao rasti 2,6 posto, a sljedeće 2,5 posto. Komisija će nove, jesenske prognoze objaviti sljedeći tjedan.

EBRD u novom izvješću navodi da su rizici za njegove prognoze za Hrvatsku relativno uravnoteženi. Do većeg rasta BDP-a nego što se procjenjuje mogla bi dovesti bolja nego što se očekuje turistička sezona, koja bi i ove godine mogla zabilježiti rekordne rezultate, kao i brže povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Rizike za slabiji rast od procjena EBRD, pak, vidi u nedostatku kvalificirane radne snage te u vezi s Agrokorom.

"Unatoč visokoj nezaposlenosti, nedostaje radne snage u sektorima poput turizma i graditeljstva, što može djelovati kao uteg za rast. U srpnju 2018. Agrokorovi vjerovnici su odobrili nagodbu, ali još postoje nesigurnosti oko restrukturiranja kompanije i negativno prelijevanje na ostatak gospodarstva ne može biti isključeno", navodi EBRD.

Prema prognozama EBRD-a, od zemalja srednje Europe i Baltika, sljedeće godine najbrže bi trebala rasti Slovačka, 4 posto, zatim Poljska, 3,6 posto, Latvija 3,5 posto, Estonija i Slovenija po 3,3 posto i Litva 2,8 posto.

Svim tim zemljama predviđa se usporavanje rasta u odnosu na ovu godinu. Prosječan rast u toj skupini zemalja, koja uključuje i Hrvatske, mogao bi u ovoj godini iznositi 4,3 posto, a u idućoj 3,5 posto.

U jugoistočnoj Europi, koja obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Makedoniju, Grčku, Kosovo, Crnu Goru, Rumunjsku i Srbiju, prosječni rast u ovoj godini mogao bi, prema procjenama EBRD-a iznositi 3,5, a iduće godine 3,2 posto.

>> Pogledajte kako je bilo na predstavljanju knjige Martine Dalić o Agrokoru

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

FT
feel_the_coruption
13:32 02.11.2018.

Najgori smo u EU. Propadamo bez nade. Ali ima i jedna dobra stvar. Naime, anemični dezerter plenky kaže da je u africi još gore. Tako da je nama zapravo super.

ST
stefj
12:04 02.11.2018.

Eto, imamo sporiji rast od usporedivih zemalja u EU, imamo sporiji rast i od zemalja u regiji. I što sad? Plenković i dalje tupi svoje, a jedino što vidimo je pojačano zapošljavanje u državnom i javnom sektoru, jačanje poreznog terora nam malim i srednjim poduzetnicima, veliko povećanje troškova za mikro i mala poduzeća, te za otvaranje novih poduzeća, rast plaća u državnim i javnim strukturama, itd. Uz to, reformi nigdje, a i ove koje se provode, bolje da ih nema... Gdje je privatizacija zdravstva, odnosno stavljanje HZZO-a na tržište i ulazak drugih osiguravajućih kuća u zdravstvo? Pa da čovjek može birati kome će plaćati na osnovu usluge koju može očekivati. A ne, očito treba ostati ovako jer se potiče korupcija i/ili odlazak u privatne klinike. E to je ortački kapitalizam, gdje se ljudima onemogućava korištenje zdravstva koje plaćaju, već ih se tjera da sve plate još dodatno sami... Gdje je transparentnost 1. mirovinskog stupa, gdje treba razdvojiti razne državne nagrade i socijalu od mirovina? Očito nema niti toga, jer je ovako lakše prikriti kupovinu interesnih skupina kroz razna politički poklonjena prava koja se onda pretvaraju u novac... A tek one potpuno bespotrebne institucije poput Zavoda za zapošljavanje, FINA-e, pa onda one parafiskalne tipa ZAMP i slični... Nema budućnosti ovdje, svatko tko ostane, a nije uhljeb, postaje rob uhljeba, i u ekonomskom, a i u društvenom smislu...