O Zakonu o RBA zadrugama odlučit će sud EU

Negativno mišljenje koje je Europska komisija dala o Zakonu o RBA zadrugama, na upućeno prethodno pitanje sutkinje Općinskog suda u Rijeci – Stalne službe na Rabu, Mirele Rodin, za potrebe spora koji je dužnica pokrenula za proglašenje ništetnosti, zabrinulo je klijente koji su vjerovali da je tzv. Lex Škibola njihova situacija definirana, no to još uvijek ne znači da će zakon “pasti”. Sljedeća je instanca Sud EU u Luksemburgu koji daje konačan pravorijek o usklađenosti zakona s europskom legislativom, a njegov neovisni odvjetnik treba dati svoje mišljenje koje se nužno ne mora poklopiti sa stavom Komisije.

Izostavljeni argumenti

Kako saznajemo, o zakonu se očitovala i država koja ga, očekivano, brani, no kakve su protuargumente uložili, nemoguće je znati jer sudski postupak koji vodi Anica Milivojević protiv Raiffeisenbanke St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, još traje. Da podsjetimo, EK je za Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u RH s neovlaštenim vjerovnikom, kako mu glasi puni naziv, odgovorila sutkinji da je u suprotnosti s pravnim normama EU te bi se mogao primjenjivati samo ako su ugovori o kreditu sklopljeni u Hrvatskoj, no i tada bi trebalo bi utvrditi štite li se dvije slobode – pružanja usluga i kretanja kapitala. Spočitava mu se da različito uređuje prekogranične usluge od usluga u Hrvatskoj, na štetu prekograničnih, što se smatra diskriminatornim.

Također, EK napominje da je država propustila argumentirati u tekstu zakona kako je počinjena ozbiljna prijetnja temeljnim interesima društva – zaštiti potrošača ili ugledu financijskog sektora. Marin Škibola, nezavisni zastupnik koji se smatra “ocem” zakona, jednoglasno prihvaćenog u Hrvatskom saboru, poručuje da mišljenje EK nema pravni značaj i da je mjerodavan isključivo Sud EU. Ne sumnja u održivost zakona.

Krenule nagodbe

– Vjerujem da će Sud EU ući u meritum, a opravdano je i postaviti pitanje iz kojeg razloga hrvatska sutkinja preispituje zakon koji dokazano pomaže hrvatskim građanima, a zakone koji im štete nitko se ne sjeti slati na prethodno mišljenje – sarkastičan je Škibola. Napominje da je zakon spas za 20-ak tisuća dužnika s kojima su RBA zadruge neovlašteno poslovale. Ništetnost za njih znači da moraju vratiti samo posuđenu glavnicu, a zadruge sve što su uplatili, uvećano za zatezne kamate.

Istodobno, Michael Spitzer, glavni koordinator za Hrvatsku Raiffeisen grupacije Štajerske, poručuje da je mišljenje EK pokazatelj kako je u suprotnosti s EU legislativom i ne može predstavljati polazište za djelovanje hrvatskih sudova.

– Štoviše, uvjereni smo da nije usklađen ni s Ustavom RH i upućujemo poziv Ustavnom sudu da što prije razmotri našu žalbu. To je u interesu svih strana, uključujući i naše klijente u Hrvatskoj jer ih Zakon o ništetnosti dovodi u zabludu – smatra Spitzer i tvrdi da nastoje izbjeći sporove. – Velik broj klijenata koristio je mogućnost jednokratnog otplaćivanja kredita ili restrukturiranja, i to vrlo često sa smanjenjem potraživanja. Pronašli smo kvalitetna individualna rješenja za čak nekoliko stotina dužnika – kaže. Problematično je, ističe, oko 20% kredita. Pravnik Ivica Marković, koji zastupa interese oštećenika RBA zadruga, poziva se i na austrijsko pravosuđe koje je, kaže, već sankcioniralo predstavnike menadžmenta RBA zadruga, između ostalog, i za utaju poreza. Postavlja pitanje kako to da DORH nije pokrenuo nikakav postupak protiv institucija čije je poslovanje u Hrvatskoj i prema mišljenju HNB-a, i zakonom, proglašeno – nezakonitim.