Nataša Srdoć: Osveta zbog flat tax-a

Jedan od najutjecajnijih američkih think tankova, kozervativna fundacija Heritage, proglasila je hrvatsku ekonomiju neslobodnom, te ju je smjestila na europsko dno  iza Albanije, Makedonije i Moldavije.

U godinu dana Herigate je Hrvatsku strmoglavio sa 55. na 109. mjesto, što je prošloga tjedna dobilo prilično prostora u hrvatskim medijima. Ta fundacija već četvrto desetljeće supotpisuje američku politiku  bili su glavni Reaganovi savjetnici, podupiru Busha i slave Margaret Tatcher.

Istok Europe posljednjih im je godina pokusni kunić za flat tax, porezni model koji favorizira bogate. Uz tradicionalne američke vrijednosti Heritage promovira poduzetničke slobode i slabu državu koja se kapitalu treba maknuti u stranu.

Da je pažljivo čitao prošlogodišnji izvještaj, Ivo Sanader je mogao znati što će mu se dogoditi u rangiranju za 2007, jer je tada čelnik fundacije bez uvijanja rekao: "Hrvatska sada mora odlučiti hoće li zaostati ili biti dio ekonomske revolucije flat taxa." Sanader, srećom, nije imao petlje za revoluciju pa ga je i sustigla "kazna" koja objektivno ne može naštetiti državi, ali može njemu samom, već načetom satovima, rukometom i sličnim aferama.

Adriatic Institut, na čijem se čelu nalaze Nataša Srdoč i njezin suprug Joel Anand Samy, produžena je ruka Heritage fundacije, koja je 2003. s dolaskom HDZ-a na vlast ušla u Hrvatsku u velikom stilu. Tek što su ga pokrenuli, Adriatic je bio domaćin važnih skupova na kojima su se izredali čelni ljudi američkog think tanka, a redom su im se 2004. i 2005. došli pokloniti Sanader, Šuker, Žužul, Škare-Ožbolt i Primorac.

Kako se hrvatska politika odmicala od američke i flat taxa tako je i država klizila na njihovoj rang-listi ekonomskih sloboda. Dokaz više koliko ekonomija i politika idu ruku pod ruku. Osim u organizaciji  tih skupova Riječanka Nataša Srdoč, bivša američka postdiplomantica, iskazala se kao gorljiva zagovornica flat taxa i zastupnica stranih kompanija.

Hrvatski političari, rekla je jednom, podgrijavaju strah od stranih kompanija jer se boje da će izgubiti kontrolu nad ekonomijom. Posljednjih mjeseci Srdoč često nastupa u radioemisijama Glasa Amerike, komentira zbivanja oko privatizacije, ali i širi lobistički utjecaj i na Bruxelles. Zahvaljujući suprugovoj novinarskoj karijeri dolazi i do nekih stranih medija, pa bi se navodno njezin prikaz stanja u Hrvatskoj mogao ovih dana pojaviti i u nekim briselskim novinama. Adriatic Institut nema znatnijeg utjecaja u hrvatskim ekonomskim krugovima, ali spretno kroz medije promovira ciljeve svojih osnivača.