Imam ozbiljne planove, čiste i dobre namjere i želju da tvrtka uspije, da se razvija, sredstva nisu problem, tržište također. Do sada sam uložio milijun eura vlastitog novca u karlovački DIP, zaposlena su 52 radnika i jedino što može uništiti ovu priču jest drvna sirovina koju trebamo od Hrvatskih šuma – kaže nam Željko Ratković, direktor tvrtke Plexus Jaska, d.o.o. Iz Jastrebarskog koji je uzeo u najam karlovačku drvnu tvrtku DIP koja je već tri godine u stečaju. Ozbiljan je ulagač, i planira gotovo 30.000 četvornih metara DIP-a na Baniji otkupiti kada vjerovnici najave prodaju prostora.
Od 52 radnika 30-ak je i prije radilo u DIP-u. Zaposlio sam sve bivše radnike koji su se javili i tražili posao, tako da su ponovno kod nas zaposlene cijele obitelji.
Nema dosta sirovine
Za sve ima posla jer moj je poslovni plan i do 500 ili 600 zaposlenih koji bi mogli raditi i u tri smjene. Imam ugovore s austrijskom tvrtkom Weitzer, jednom od najvećih proizvođača parketa i podova u Europi. Sada im isporučujemo elemente za parkete. Za par mjeseci zaposlit ćemo još ljudi jer ćemo raditi gotov proizvod – lakirane parkete – kazao nam je Ratković. No, 90 posto drvne sirovine iz Karlovačke županije, kako ističe, odlazi u druge županije, pa drvoprerađivači u Karlovačkoj županiji nemaju dovoljno sirovine za rad. – Hrvatske šume u Karlovačkoj županiji imaju 380.000 kubika drvne mase, a nama treba 35.000 kubika. Dakle, to je dovoljno drvne mase za sve drvoprerađivače u Karlovačkoj županiji; većih ili manjih i još ima i za druge županije. Nekima je dobro jer imaju malu količinu robe, ali nama, koji se želimo baviti proizvodnjom parketa, zapošljavati ljudi, to je problem. Mi sada robu kupujemo od privatnika i plaćamo duplo skuplje. Vidjet ćemo kako će proći javni poziv za raspodjelu drvne mase koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede. Mi smo prijavili ono što nam treba: 35.000 kubika od toga 15.000 hrasta, isto toliko bukve i pet tisuća kubika jasena ili lipe. No, ako nam i ispune te zahtjeve, ne znam kako će nam sirovinu isporučiti jer Hrvatske šume nemaju sjekače – objašnjava Ratković. On smatra da je jedna od najvećih drvnih industrija u Hrvatskoj (DIP postoji od 1895. ) propala jer su tvrtku vodili ljudi koji nisu bili u toj struci, već su se bavili gradnjom, nisu znali što je hrast ili bukva a i iz DIP-a su izvlačili što im treba. Taj su nemar i propast DIP-a najskuplje platili radnici koji su tri godine bili bez posla i kojima DIP u stečaju duguje od 19 do 24 plaće.
Plaća do 4500 kuna
Radnici, koje smo zatekli u novim pogonima, zadovoljni su. Kažu, nisu se niti nadali da bi netko u DIP-u nastavio proizvodnju, a sada rade i imaju i dvostruko veću plaću nego prije. Sada imamo, ovisno o poslu, i do 4500 kuna plaću – kazala nam je jedna od radnica.
Zabraniti rad "birtijaš-gospodarstvenicima".Posebno,zabraniti izvoz sirove drvne mase za talijansku i austrijsku industriju parketa.