Foto: Goran Kovacic/pixsell S LNG terminalom Hrvatska postaje strateški energetski igrač

S LNG terminalom Hrvatska postaje strateški energetski igrač

16. 11. 2017. u 08:56 1
Novi terminal znači sigurniju te tržišno bolju situaciju za Hrvatsku i regiju, a projekt gradnje je stoga i kandidat za Gospodarski događaj godine

Gradnja LNG terminala u Omišlju na Krku je jedan od strateških energetskih projekata, ne samo Hrvatske, nego i čitave Europe te je zasluženo došao na listu kandidata za Gospodarski događaj godine.

rasprava Omišljani se protive plutajućem LNG terminalu

Uspješna realizacija LNG projekta potpuno mijenja odnose, ne samo u plinskom već i na njega vezanom sektoru električne energije te sektoru transporta.
U posljednjih nekoliko tjedana projekt LNG terminala postao je jedna od središnjih gospodarskih tema hrvatskog medijskog prostora. Mišljenja o projektu su podijeljena, od onih koji ga podržavaju do onih koji upozoravaju na upitnost njegove isplativosti. Nedvojbena je činjenica da se važnost izgradnje LNG terminala na Krku ne mjeri isključivo u tržišnim kategorijama, nego i u sigurnosnim i geostrateškim kategorijama. Naime, trgovina LNG-om potiče globalizaciju tržišta prirodnog plina te povećava sigurnost i konkurentnost opskrbe. Također, uz moguću promjenu geopolitičkih odnosa, a tu prije svega moguću opskrbu tržišta EU plinom iz različitih izvora, projekt izgradnje našeg LNG terminala postaje važno pitanje energetske politike u gravitirajućem geopolitičkom okruženju Hrvatske.
Gledajući u širem kontekstu, uvođenje novog transportnog pravca, a prije svega izvora dobave prirodnog plina, upravo zbog sigurnosti opskrbe predstavlja energetsko-strateški potencijal naše zemlje da postane važno čvorište u integriranom europskom, odnosno euro-mediteranskom plinskom sustavu.
Značaj projekta je potvrđen i europskim krugovima, sufinanciranjem od otprilike jedne trećine sredstava.

U veljači je iz europskog CEF fonda Hrvatskoj dodijeljeno 102 milijuna eura za LNG terminal na Krku, a nedavno je raspisan i javni međunarodni natječaj kompanijama koje su zainteresirane za isporuku plutajućeg postrojenja za plinofikaciju ukapljenog plina.
 Goran Frančić, direktor tvrtke LNG Hrvatska, ističe da zasad sve ide po planu te da je interes za javni, međunarodni natječaj, čiji je prvi pretkvalifikacijski korak u tijeku, velik i očekuje se da oba natječaja uspješno završe sklapanjem ugovora početkom sljedeće godine.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

U tijeku je postupak ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš, a isto tako i javna rasprava. Naročito je bitan odnos s lokalnom zajednicom gdje ovaj projekt ima značajan utjecaj, no u LNG-u vjeruju da će uspjeti objasniti njegovu važnost za razvoj lokalnog, nacionalnog ali i regionalnoga gospodarstva. Prvi plin iz terminala očekuje se krajem 2019. ili prvim danima 2020. Iako je u prethodnom razdoblju bilo planirano da se terminal gradi na kopnu, u konačnici je prevladala ideja o plutajućem terminalu kao praktičnijem i jeftinijem. Frančić pojašnjava da kad se kretalo u razvoj terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, jedina nama dostupna tehnologija je bila kopneni terminal.
“Zbog niza razloga, no uglavnom zbog vlastitih slabosti projekt nije realiziran. Međutim, unazad nekoliko godina, došlo je do značajnog napretka u tehničkim izvedbama plutajućih terminala, takozvanih FSRU - Floating Storage Regasification Unit i Regasification Unit, odnosno plutajućih jedinica za skladištenje i uplinjavanje. Ne radi se o nekoj novoj, revolucionarnoj tehnologiji već o vrlo uspješnoj optimizaciji nekoliko postojećih tehnologija - standardnog LNG tankera, sustava za uplinjavanje i nešto pratećih sustava. Nekoliko brodogradilišta u istočnoj Aziji, Južnoj Koreji i Singapuru se specijaliziralo za takve brodove, a moguće ih je proizvesti uz značajno niže investicijske troškove i u neusporedivo kraćim vremenskim okvirima. Nadalje, ako se tržišne okolnosti promijene, brod se jednostavno premjesti na mjesto na kojem može bolje zarađivati. Takva tehnologija je otvorila mnoga tržišta do kojih se dosad nije isplatilo graditi plinovode i prouzročila velik porast potražnje za ukapljeni prirodni plin”, kaže Goran Frančić, direktor LNG Hrvatska.

Pogledajte što se smije, a što ne na hrvatskim otocima:

Terry Abel: 'Hrvatskoj nudimo znanje i tehnologije, a zanima nas i LNG'

BORISLAV RISTIĆ Dok mi čekamo, Srbi će graditi LNG terminal

EVAKUACIJA Trinaest osoba otrovano dimom u zgradi EU-a u Bruxellesu!

Čitatelji glasujte

U izboru za Gospodarstvenika i gospodarski događaj 2017. sudjeluju i čitatelji Večernjeg lista.

Na web stranici vecernji.hr/gospodarstvenik-godine putem obrasca za prijavu dajte svoj glas jednom od nominiranih gospodarstvenika i gospodarskih događaja godine uz kratko obrazloženje. Dva najbolje argumentirana odabira osvajaju nagrade. Prva nagrada je smartphone Cat S60 dual SIM, a druga nagrada je tablet Mytab P101. Glasovanje traje do 30. studenog.

Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
pogledajte na vecernji.hr
  • 10:58 16. studenoga 2017.

    ovo je članak izravno došao iz Buzina na objavu, stoka sitnog zuba će platiti terminal i puno skuplji plin od ruskog

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".