Kondin – savez konditora za pregovore s trgovcima

Nastavak koncentracije na tržištu šećera, sve veći uvoz i nelojalna konkurencija te prevelika slabost u odnosu na trgovce koji diktiraju igru na domaćem tržištu, konditore je, čini se, konačno natjeralo na zajednički nastup kroz Kondin, kojemu je odnedavno na čelu bivši HUP-ovac Stipan Bilić.

Lakše do plasmana
Kondin je kao društvo s ograničenom odgovornošću – iza kojega s osnivačkim kapitalom stoje Kraš, Kandit, Koestlin, Zvečevo, Cedevita i dio Podravke – registriran još 1991. godine sa zadaćom razvoja i unapređenja nacionalne konditorske industrije. No, do sada nije bilo jačeg povezivanja i suradnje konditora, a riječ je, kaže Bilić, o industriji koja ima najbolji položaj jer nema ni prenesenih ni tekućih gubitaka, dok preneseni gubici prehrambene industrije iznose 2-3 milijarde kuna.

S naslijeđenom politikom rabata iz bivšeg sistema teško je održati konkurentnost na tržištu unatoč kvaliteti i izgrađenom brendu, no povoljnijim uvjetima kod trgovačkih lanaca te povoljnijim cijenama kod dobavljača sirovina to bi se promijenilo.

Nije, naime, svejedno, pregovara li svaki od konditora samostalno ili partnerski o plasmanu svojih proizvoda u trgovačkim lancima, među kojima pet-šest većih kontrolira 90 posto prodaje, a usput imaju pravo na neograničen uvoz sličnih proizvoda. A i združena distribucija ili pak zajednička nabava kakaovca, kojega se godišnje uveze za 25 milijuna dolara, pridonijela bi pozitivnijem poslovanju.

– U uvjetima kad država vodi trgovinsku umjesto industrijske politike nemoguće je spriječiti uvoz – kaže Bilić.

Uvoz udvostručen
Na 30-ak tisuća tona konditorskog uvoza država je dopustila čak 12,5 tisuća tona bescarinskog kontingenta – i to finalnih proizvoda, umjesto sirovine, dok državni poticaji konditorima na domaćem tržištu poskupljuju šećer, brašno – i do 30 posto... te se godišnje uveze oko 100 milijuna dolara sirovine, a izveze oko 120 milijuna dolara proizvoda. Proizvodnja raste.

Lani je proizvedeno 60 tisuća tona keksa, čokolade, od toga polovica otpada na Kraš kao tržišnog lidera. No, uvoz je od 2004. udvostručen i čini 52,5 posto udjela na tržištu, oko 210 mil. dolara u 2008. godini. Najviše slatkiša dolazi iz Njemačke, oko 25 posto ukupnog uvoza.