Kad su u pitanju kupovna moć Hrvata i kladionice i igre na sreću, očito vrijedi obrnuta logika – što manje imaš u novčaniku, više igraš – potvrđuje i najnoviji obračun godišnjih financijskih izvještaja Fine. Sektor kockanja i klađenja, koji čini 80-ak tvrtki u Hrvatskoj, od početka krize 2008. do kraja 2014. godine ostvario je, naime, gotovo milijardu kuna dobiti, a samo 2014. gotovo 400 milijuna kuna ili 54,9 posto više nego 2013., kad je ukupna neto dobit iznosila 257,2 milijuna kuna.
Lošije im je išlo samo 2009. i 2010. kad je na nivou djelatnosti iskazan neto gubitak od 55,56, odnosno od 21,6 milijuna kuna. Najveći gubitaši tada su bili Favorit sportska kladionica (danas Favorit), Major International, Bolus i Admiral International Casinos, koji više ne posluje.
Klađenje nam je u prirodi
No od tada dobit se u djelatnosti kockanja i klađenja iz godine u godinu množi gotovo dvostruko, da bi se zarada od 291,64 milijuna kuna u 2013. u 2014. popela već na 398,57 milijuna kuna (nakon što se odbije neto gubitak 37,8% poduzetnika od 106,1 milijun kuna) – na ukupno 951 mil. kuna od 2008.
Top 10 poduzetnika ostvarilo je čak 466,54 milijuna kuna, što je 92,4% ukupne dobiti razdoblja od 504,65 milijuna kuna te 1,73 milijarde ili 71,6% ukupnih prihoda od 2,4 milijarde kuna, statistika je Fine. Najveću ostvarenu dobit iskazao je Super Sport – čak 303,1 mil. kuna, što je 65% ukupno ostvarene dobiti prvih 10 poduzetnika i 60,1% dobiti čitavog sektora. Znakovito, Super Sport sa 1024 zaposlena u 2014. imao je ukupne prihode svega 2 mil. kuna manje od Hrvatske lutrije s 1285 zaposlenih, no Lutrija je kao 6. na ljestvici zaradila samo 16,3 mil. kuna. Ispred nje je drugoplasirana Captura s gotovo dvostruko manjim prihodima i tri puta većom dobiti, te International Evona, Prva sportska kladionica i Hattrick. Najveći gubitnik razdoblja je Casino Kristal Umag u stečaju s neto gubitkom od 20,1 mil. kuna.
Sociolozi tvrde kako je klađenje u ljudskoj prirodi. Kad se ne bi kladili na sport i slično, kladili bi se i koliko je lišća ostalo na drvetu u parku.
Prof. Tanja Dejanović Šagadin, psihologinja iz Psihološkog centra Tesa, kaže pak kako je uobičajeno da se ljudi u krizi okrenu igrama na sreću, u nadi da će im dobitak riješiti egzistencijalne probleme tako da je kultura klađenja i igara na sreću u porastu.
Generacije se odgajaju na toj postavci pa je u svijetu klađenje svake vrste u porastu i dvaput je više ovisnika o klađenju nego ovisnika bilo koje druge vrste.
I mladi sve više u iskušenju
– Premda se radi o trendu koji nije ni poželjan ni društveno koristan, činjenica je da se mladi odgajaju za klađenje, odnosno da im je klađenje prihvatljivo i dostupno. Kladionice se prije nisu oglašavale, sada se naveliko oglašavaju, a na internetu postoji niz igara koje mlade navode na klađenje i prije 18. godine – objašnjava prof. Dejanović Šagadin. Kladionice i kockarnice u RH u 2014. zapošljavale su 5869 radnika (2,8% manje u odnosu na 2013.), a njihova prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 4529 kuna.
>> Kladionicama 9,7 milijuna kuna kazne zbog kartela
>> Istražili smo - može li se zaraditi od klikanja na internetu?