Zbog vremenskih nepogoda, kiše i vlage koji ometaju rad strojeva, na podravskim se poljima ove jeseni odužila i sjetva kamilice. No u Herbei iz Špišić Bukovice ne očajavaju i kažu kako još ima vremena. Kamilica je u ovome kraju postala glavna kultura u koju se isplati ulagati, čemu u prilog govore i površine Herbee, koje su s početnih 70 hektara od prije tri godine zajedno s kooperantskom proizvodnjom u ovoj godini narasle na 200 hektara, a rastu i prihodi tvrtke koji će na kraju 2014. premašiti 3 milijuna kuna – kaže Danijel Poslek, suvlasnik tvrtke koja je prije pet godina osnovana kao kćer obiteljskog poljoprivrednog obrta Zora.
Kvalitetniji od Egipćana
Danijel i brat mu Darko do prije nekoliko su se godina bavili i duhanom. No nakon što su shvatili kako se taj biznis ni približno ne isplati koliko prerada kamilice, posljednjih godina iz tvornice u virovitičkoj Industrijskoj zoni 3 nadaleko miriše samo ta ljekovita biljka. Ulaganja u suvremeni pogon za preradu od oko 4 milijuna kuna, koji će proizvodima Herbee dati dodanu vrijednost, i te kako su se isplatila. Ovih dana za polovicu uloženih sredstava mladi su poduzetnici preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi dobili sredstva IPARD-a - 2,1 milijun kuna. No na tome neće stati. Već do iduće berbe u svibnju planiraju izgraditi i 4-5 novih sušara u što će uložiti još oko pola milijuna kuna, priča Danijel, samo kako bi njihova sušena kamilica zadržala reputaciju visokokvalitetnog proizvoda koji se u Europi, a i šire cijeni puno više od argentinske ili egipatske kamilice – i postiže i bolju cijenu.
Berba samo 20 dana
S ovogodišnjih 150 tona sušene kamilice preradu već u 2015. planiraju dići na 250 tona, a krajnji cilj im je potpuna iskoristivost od 1000 tona kapaciteta čime bi tvornica koja zapošljava 11 ljudi bila uposlena čitave godine.
– Sve govori u prilog kamilici. Alternativna medicina i ljekoviti pripravci u svijetu su u trendu, a kamilica je tu neizostavan faktor – objašnjava Danijel ističući kako je trenutačna potražnja za njom na tržištu doslovce neograničena. Da se svi hrvatski poljoprivrednici ne bave ničim osim kamilicom, ne bi ugasili glad za njom te mu, dodaje, nije jasno zašto se ljudi u nas grčevito drže kultura poput pšenice ili kukuruza, koji su svake godine kamen spoticanja oko plasmana i plaćanja. S kamilicom nema takvih problema. Sve se zna i prije sjetve – i koliko će i kada biti plaćeno. Po hektaru se u prosjeku osuši oko 800 kilograma vrhunske kamilice kojoj je otkupna cijena između 14 i 16 kuna, a kako Hrvati nemaju kulture ispijanja čajeva, 99% proizvodnje Herbee, preko hrvatskog se partnera izvozi za potrebe njemačke Martin Bauer grupe, svjetskog lidera u čajevima i biljnim ekstraktima. Kamilica s podravskih polja završava tako i u poznatoj marki čajeva Lipton. Kamilica nije podložna bolestima i ne šprica se pesticidima te se i ona iz integrirane proizvodnje može smatrati ekološkom, objašnjava Daniel. Ulaganja u sjeme i obradu tla nisu velika, jedino što svaki poljoprivrednik mora imati svoju sušaru i strojeve za branje što su ulaganja od oko 100.000 kuna. No već s površinom od oko 10 hektara vrate se u godinu dana.
- Najzahtjevniji posao je kamilicu pobrati na vrijeme, što je period oko 20-ak dana, inače se kamilica počne osipati, a kako bi bila najviše kvalitete, u sušari je treba početi prerađivati najkasnije u roku dva sata od berbe – kaže Poslek.
>>Sigurno ste bar jednom pili čaj od kamilice, ali ovo niste znali
Baš me interesira kakvog bi okusa bio kruh od kamiličnog, a ne od pšeničnog brašna...