Najava znatno većeg poreza na bogate, odnosno kućanstva koja zarađuju više od milijun dolara godišnje nakratko su poljuljala američke burze čije su dionice prije toga nizale rekorde na valu optimizma koji je došao s uspješnom kampanjom cijepljenja i širokim poticajima koje je uveo novi američki predsjednik.
No, kao što je i najavio u kampanji, Joe Biden odlučio je poništiti nekoliko odluka o smanjenju korporativnog poreza prethodnika Trumpa te povrh toga jače oporezovati ulagače u dionice i ostale vrijednosne papire dizanjem poreza na kapitalnu dobit na 39,6 posto. Usporedbe radi u Hrvatskoj je taj porez do prošle godine bio 12 posto, ove je pao na 10 posto i na udaru je kritika iz investicijske zajednice otkako ga je uvela lijeva Milanovićeva Vlada!
Europa ništa nije riješila
Osim u Americi, ozbiljne rasprave o poreznoj reformi odnosno o povećanju poreza traju i u Velikoj Britaniji, ali se ondje prvi konkretniji potezi očekuju na jesen. Do sredine ljeta trebao bi se postići dogovor i o najnižoj stopi poreza na dobit na globalnoj razini kako bi se izbjeglo seljenje kapitala u porezne oaze ili zemlje s nižim poreznim opterećenjem. Europljani spominju da bi najniža granica trebala biti 12,5 posto, Amerikanci 21 posto, a do ljeta bi trebali znati kako će i hoće li ta novost zaživjeti.
SAD i V. Britanija prednjače u najavama viših poreza jer su najdalje otišle s procjepljivanjem i pokazuju smjer kojim će svijet ići nakon korone.
– Primarna je bila zaštita ljudskih života, a kako procjepljivanje napreduje naglasak se stavlja na to kako vratiti novac Europska unija još se bavi spašavanjem života, ali vjerujem da će se do kraja ove godine ta tema nametnuti i u Europskoj uniji – ističe porezni stručnjak Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević. EU će se još neko vrijeme baviti i redistribucijom sredstava iz novog programa obnove Next Generation, ali odmah za njom na red će doći i rasprava kako vraćati goleme dugove.
– Dva su moguća izvora povrata duga, jedan je rast gospodarske aktivnosti sam po sebi, a drugi veći porezi i inflacija, o kojoj se potiho govori kao mogućem pomagaču. Inflacija bi smanjila realne obveze država, ali bi istodobno obezvrijedila štednju. Sasvim je sigurno da će uslijediti rast poreznog opterećenja, dok za inflaciju nema nekog normativnog okvira i posebnog zakona – pojašnjava Lovrinčević.
Italija je lani dogurala do javnog duga od 160 posto BDP-a i više od 11 posto deficita, a bivši guverner Europske središnje banke i novi premijer Italije Mario Draghi otvorio je ovih dana nove pakete pomoći. Hrvatski je javni dug nadomak 90 posto BDP-a, a deficit je preskočio 7 posto.
– Italija ide logikom da su preveliki da bi propali, no to su goleme razine duga. Grčka je premašila 200 posto, Španjolska, Portugal i Francuska su na javnom dugu od 120 do 130 posto BDP-a. Europa u biti ništa nije riješila jer središnja banka ne može vječno otkupljivati obveznice prezaduženih država – kaže Lovrinčević.
Raste pritisak na bogate
Posljednjih godinu dana gotovo sve vlade smanjivale su poreze kako bi sačuvale poduzetnike i građane, a tamo gdje su se pojedini porezi povećavali, kao u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj ili Kanadi, dodatno su se oporezivale cigarete, luksuzna roba, jahte, skupi automobili, alkohol... Predviđa se dobar izborni rezultat Zelenih u Njemačkoj te jačanje njihova utjecaja nakon parlamentarnih izbora, a ta stranka u svom programu traži jači porezni stisak najbogatijih (2 posto poreza na imovinu preko 2 milijuna eura), ali i dizanje najveće stope poreza na dohodak s 42 na 48 posto za sve one koji godišnje zarade više od 250 tisuća eura. Kod nas je najveća stopa poreza na dohodak 30 posto!
– Pritisak na bogate raste jer je raspodjela bogatstva tijekom korone bila neravnomjerna. Višak novca u sustavu proizveo je mnoge balone na tržištu kapitala i ogromnu zaradu. S druge strane, došlo je pada zaposlenosti i dohotka kod najsiromašnijih. Raspadne li se socijalna kohezija, lako može doći do protesta i nekih novih revolucija, zbog čega je logično da se prvo poseže za oporezivanjem bogatih – zaključuje Lovrinčević.
VIDEO: Ministar Marić kritizirao rashode u zdravstvu
Gubitke nije uzrokovala korona nego idiotske mjere kojekakvih nelegalnih parastožera...