Podsljemenski škver

Jahte iz Markuševca plove jezerima i morima Italije, Švicarske, Njemačke...

Foto: Grginic Yachting
Mirakul 30
Foto: Grginic Yachting
Mirakul 40
Foto: Grginic Yachting
Mirakul 40
Foto: Grginic Yachting
Mirakul 40
13.09.2019.
u 09:45
Klaudio Grginić našao prije 15 godina slučajno je postao brodograditelj. Danas zapošljava 20-ak ljudi, a uz proizvodnju plovila ima i charter flotu na Jadranu
Pogledaj originalni članak

Da Hrvatska ima najveću čartersku flotu u svijetu, već je godinama poznato. Iako uglavnom prevladava mišljenje da su ti brodovi, bilo da se radi o motornim brodicama – jahtama ili o jedrilicama, stranog porijekla, realnost je da je dobar dio njih proizveden u Hrvatskoj. Jedna od najpopularnijih jahtica, dužine devet metara, na Jadranu je Mirakul 30 koja nije došla iz nekog “mondenog” brodogradilišta u Italiji, Francuskoj ili Njemačkoj već se proizvodi podno Sljemena u zagrebačkom Markuševcu. Jahte Grginić obiteljska je tvrtka koju danas vodi Klaudio Grginić, a jahte grade od 2004.

Temelj pogrebnički biznis

– U ovom biznisu smo se našli sasvim slučajno. Djed je otvorio davnih 1960-ih strojobravarski obrt, a otac ga je proširio s proizvodnjom pogrebničke opreme. Početkom 2000-ih odlučio sam s prijateljem izgraditi dvije jahte, za svakog po jednu u vlastitom aranžmanu. No, on je u jednom trenutku odustao te sam se našao u dilemi što sad raditi jer o plovilima, a posebno o njihovoj izgradnji, nisam imao puno saznanja. Sreća u nesreći je bila da je upravo u to doba propala u Zaboku jedna tvrtka koja se bavila izradom brodica te smo angažirali nekoliko ključnih ljudi koji su tamo radili, a žive u našem susjedstvu – govori o početku biznisa Grginić.

Naknadno je, kaže, uvidio da je i jedna od najpoznatijih globalnih tvornica jahti, talijanski Ferretti, nastao na isti način kao i Jahte Grginić, da je pogrebnički biznis imao ekspanziju u jahte.

Nakon što je malo razvio posao, došla je gospodarska kriza 2009. koja je dobrano uzdrmala kompaniju, a spasio ih je segment konstantne proizvodnje pogrebničke opreme. No, to je bila i prilika da se jače okrenu izvozu te su preko specijaliziranih sajmova došli do kupaca u Njemačkoj, Austriji, Italiji i Švicarskoj te Mirakuli danas plove tamošnjim morima, rijekama i jezerima. Grupa Grginić danas zapošljava 20-ak ljudi, a za potrebe showrooma je u Biogradu osnovana i bazirana njihova čarterska flota u kojoj je trenutno sedam brodova iz vlastite proizvodnje.

Dosad je tržištu isporučeno više od stotinu Mirakula 30, a od 2015. je krenula proizvodnja i većeg i luksuznijeg Mirakula 40 dužine 12 metara. Uz to su u ponudu uvrstili i gumenjake Shark od sedam metara, a u planu je i veći od devet metara. Iako se misli da su jahte samo za svjetsku elitu bogataša, činjenica da se novi Mirakul 30 (koji može primiti 6-8 ljudi) može kupiti za manje od 100 tisuća eura, što je cijena opremljenije limuzine, pokazuje da je tržište puno šire. Luksuzniji Mirakul 40 stoji 250 tisuća eura i više, a gumenjaci od 25 tisuća eura. Na čuđenje da se brodovi ove veličine proizvode u podsljemenskoj zoni, umjesto uz obalu, Grginić ističe da je od 70-ak malih brodograditelja u Hrvatskoj njih 50 u Zagrebu ili okolici, a samo 20-ak na moru.

Premalo marina i vezova

– Konkurencije zapravo nemamo jer je svatko od nas specijaliziran za neku nišu ovog biznisa. Strani proizvođači nam isto tako nisu konkurencija jer su njihove cijene puno više. Jedina konkurencija su nam rabljeni brodovi koji se zbog ekoloških razloga, prvenstveno u Francuskoj, uvelike otpisuju i prodaju u bescjenje. Mnogi završe i u našem Jadranu, a što je isto kao kad smo svojedobno krenuli s masovnim uvozom prastarih automobila iz EU – pojašnjava Klaudio Grginić. Kao veliku prepreku jačem razvoju male brodogradnje u RH ističe nedostatak marina i vezova.

– Mnogi bi, posebno stranci, željeli kupiti ovdje brod, posebno novi hrvatski, no nemaju što s njim jer ga jednostavno nemaju gdje vezati, a prosječno ga mogu koristiti u plovidbi nekoliko tjedana godišnje – upozorava Grginić.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Analizator
Analizator
10:11 13.09.2019.

Svaka čast gospodinu Grginiću. Šteta što se o ovakvim ljudima i njihovim uspjesima više ne govori. Da je članak bio o Pupavcu ili o nekom sličnom političkom parazitu ovdje bi bilo 100 komentara u 5 minuta..

Avatar Zgubider..
Zgubider..
13:42 13.09.2019.

"...Početkom 2000-ih odlučio sam s prijateljem izgraditi dvije jahte, za svakog po jednu u vlastitom aranžmanu. No,... u jednom trenutku... sam se našao u dilemi što sad raditi jer o plovilima, a posebno o njihovoj izgradnji, nisam imao puno saznanja...."___Slika i prilika hrvatskog "poduzetnika"! Ide čovjek raditi nešto o čemu nema pojma?!