U četvrtak se održava Skupština Nexe grupe na kojoj će uprava vjerovnicima predložiti novi model spasa te tvrtke. Plan još nije gotov, a iz Nexea poručuju da “aktivno rade na planu financijskog restrukturiranja i da se on usuglašava s vjerovnicima.” Banke i fondovi za sada ne žele komentirati koliko su zadovoljni postignutim dogovorom i čekaju 31. siječnja da vide konačnu verziju. No s obzirom na stalne konzultacije, jasno je da će plan uspjeti, jer i vjerovnicima, kaže nam jedan od njih, u interesu je da naplate barem pola potraživanja, a da istodobno ta građevinska tvrtka nastavi s proizvodnjom. Kaže kako će se pristati da se za dio obveznica prihvate povoljniji uvjeti, ali i da prodaja dijela kompanije u sadašnjim uvjetima na tržištu nije pametna.
Plan u prosincu odbijen
Vjerovnici odnosno banke te investicijski i mirovinski fondovi odbili su početkom prosinca prijedlog Nexea koji je zahtijevao prolongiranje otplate duga i smanjenje kamate te naredili izradu novog plana. Tada su nam iz Nexea poručili da će se raditi na zahtjevima vjerovnika, a to je “pretvaranje dijela duga u kapital, reprogram preostalog dijela obveznica i kredita (ono što ne ide u kapital), obrtni kapital, te plan prodaje dijela portfelja Nexe grupe.” Točno definirane mjere znat će se u četvrtak, no jasno je da puno mjesta za kreacije nema. Problemi su veliki, a sudionici tržišta sumnjali su u to već više od godinu dana. Potvrdio je to gubitak tvrtke od 130 milijuna kuna u prvih šest mjeseci prošle godine i zahtjev za povoljnije uvjete za obveznicu, a nakon čega nemogućnost isplate polugodišnje kamate nije ni bila veće iznenađenje. Obveznicom se zadnji put trgovalo 15. siječnja po samo šest posto nominalne vrijednosti. U prosincu je pala cijena na pet posto. Izdanje obveznice bilo je vrijedno 120 milijuna eura, a ovakvim potonućem vjerovnici su izgubili oko milijardu kuna.
Odljev ulagača
Najviše su izložene Privredna i Raiffeisen banka te mirovinski fondovi tih dviju banaka. Investicijski fondovi tih dviju banaka različito vrednuju obveznicu pa je tako u Raiffeisenu na 20 posto vrijednosti, a u Privrednoj banci na nuli. Navodno je upravo zbog izloženosti fondova obveznici Nexe došlo do odljeva ulagača iz tih fondova. Na slučaj Nexe upozoravao je još prije godinu i pol dana bivši čelnik Hanfe, kazavši kako je Nexe jedan od primjera gdje odluku o ulaganju u njezinu obveznicu nisu fondovi samostalno donosili nego pod palicom svojih banaka, a kako bi se izloženost prepakirala iz banaka u fondove. A nakon što je sredinom 2011. godine prihvaćen reprogram obveznice. Navodno je već tada jedna banka vidjela problem i zatražila da se prihvati prodaja kompanije, no uprava to nije htjela. Ovaj put nije isključeno da dođe i do promjene čelnika Nexe grupe.