– Pazi što želiš da ti se ne bi ispunili snovi! Upravo se to dogodilo nama obrtnicima. Prije izbora željeli smo ministarstvo obrtnika. I dobili smo ga, ali umjesto da imamo strateškog partnera, prekinuta je komunikacija. Predlagač Zakona o obrtu ne želi raspravljati s obrtnicima i komorom. Dobili smo ministra politike u obrtništvu, umjesto da dobijemo ministra obrtništva u politici – izjavio je u ponedjeljak u Varaždinu tijekom panel-rasprave o prijedlogu Zakona o obrtu Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Nimalo nije štedio Ministarstvo Gordana Marasa te izrazio i žaljenje što na raspravi, unatoč pozivu, nema nikoga iz Ministarstva. Objasnio je potom koje točke, uoči drugog čitanja prijedloga zakona, obrtnici smatraju spornima. Iznad svega, smatraju da su dovedeni u neravnopravan položaj spram jednostavnih trgovačkih društava.
>> Obrtnici HOK-a protiv Marasove ‘demonstracije sile’
Za j.d.o.o. nije potrebno ništa
– Prema prijedlogu zakona građanin koji želi otvoriti obrt mora imati tri godine srednjoškolskog obrazovanja, dvije godine iskustva, majstorski ispit... A za j.d.o.o. nije vam potrebno ništa od toga! Trebamo izjednačiti uvjete i to u korist struke, a ne stvarati nejednakost na tržištu – izjavio je Ranogajec.
Dodao je i da nije točno propisano kojom točno imovinom obrtnik odgovara.
– Djedovina nije zaštićena, tj. ono što je naslijeđeno od roditelja i nema veze s djelatnošću. Treba napraviti registar imovine kojom jamčimo. Nije dovoljan samo propis o nužnom dijelu smještaja za obitelj, zar će nas smještati u 40 kvadrata, etažirati kuću i prodavati ostatak? – pita se Ranogajec, koji je ustvrdio i da je proračun HOK-a 27, a ne 150 milijuna kuna čime barata javnost te da je netočan podatak o plaći od 12 tisuća kuna. Preciznije, riječ je o bruto, a ne neto plaći, kaže.
Izgubljeno 38.000 zaposlenih
Objavljeno je i da je dogovoren jedinstveni komorski doprinos, od 88 kuna mjesečno. Organizatorica panel-rasprave, saborska zastupnica Natalija Martinčević, ustvrdila je da je obrtništvo u Hrvatskoj došlo do kritične točke, u pitanju je, kaže, njegov opstanak. Od 2008. godine izgubljeno je 38 tisuća zaposlenih u obrtu, ilustrirala je te dodala da je najveći pad u graditeljstvu.
– Novih poreznih opterećenja i nameta ne smije biti. K tome, izrazito su negativne posljedice stalnih promjena stopa, a i brojnih najava od kojih se potom odustaje... Samo u turizmu su tri puta mijenjali stopu poreza. To nije dobra poruka stranim ulagačima, koje prvo zanima porezna stabilnost – kaže Martinčević.