Hrvati, ali i milijuni ljudi diljem svijeta vole kupovati njemačke automobile, japansku tehniku, talijansku tjesteninu, francusku kozmetiku… I teško biste ih razuvjerili čak kad biste im ponudili jednako kvalitetne proizvode tih kategorija iz drugih država, i to uz nižu cijenu. Jednostavno u našim glavama ona oznaka “Made in Turska” ne vrijedi kao oznaka “Made in Japan” ili “Made in Germany”. Sve se to ne događa slučajno, već je povezano s jednim od najistraženijih znanstvenih koncepata vezanih uz imidž zemlje.
Koncept ili učinak “zemlje podrijetla”, poznat i kao “made in” fenomen bavi se utjecajem imidža zemlje na percepciju njezinih proizvoda među potrošačima na inozemnim tržištima. Pojednostavljeno rečeno, koncept se svodi na tvrdnju da su potrošači blagonakloniji prema proizvodima iz država s prepoznatljivim i poželjnim imidžom te su za njih nerijetko spremni ponuditi i višu cijenu bez obzira na stvarnu kvalitetu. Učinak zemlje podrijetla također nam pokazuje kako potrošači određene proizvode ili kategorije proizvoda povezuju s određenim zemljama (primjerice tehniku s Japanom, gastronomiju s Italijom, automobile s Njemačkom, modu s Francuskom…) i na taj su način spremni pozitivnije vrednovati sve brendove unutar te kategorije iz dotične zemlje. Pogotovo kad nisu sigurni u kvalitetu konkretnog proizvoda. Tada se osjećaju sigurnijima ako kupe onaj koji dolazi iz zemlje koja ima bolji imidž ili se tradicionalno povezuje s tom kategorijom proizvoda.
Hrvati vole kupovati njemačke automobile i japansku tehniku, zašto više vjerujemo nekim zemljama
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Mladen Grdović: 'Moj odnos s bivšom suprugom Brankicom za mene je povijest, a budućnost je oprez'
U utorak, 9. prosinca u 20 sati na YouTube kanalu Večernjeg lista pogledajte novo izdanje naše emisije "Show na kvadrat", a gost je legendarni Mladen Grdović. U nastavku pročitajte samo djelić ekskluzivnog razgovora s ovim neponovljivim i karizmatičnim glazbenikom.
Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara
Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.
Zbog slomljene ruke i helikoptera, trošak liječenja više od 7000 eura
U slučaju težih ozljeda, kako bi se stradalom pružila brza i odgovarajuća pomoć, često su zbog nepristupačnog terena nužne helikopterske ekipe
Lažni antifašisti crvenu zvijezdu vade samo kad je zgodna za selfije skrivajući se iza nje dok pljuju žutu
Privremeni revolucionari, sezonski humanisti i profesionalni ogorčenici, svi u jednoj koloni, povijest, pa i onu noviju, preuređuju u kulisu za osobni bijes.
Posjetili smo Kirgistan, srednjoazijsku zemlju koja je prva otišla iz SSSR-a, ali se još nije riješila ruskog utjecaja
Više od polovice stanovništva Kirgistana mlađe je od 25 godina i ta je stopa nataliteta najveće bogatstvo države
možda to ljudi rade iz iskustva, npr. francuzi su dobri u modi i aute naprave lijepe i udobne, problem je u tome da ne valjaju ništa, za razliku od njemačkih, japanskih i korejskih (po mojem dugogodišnjem iskustvu)