HRT-u model za poštenije odnose na tržištu oglašavanja

Koordinacija komercijalnih medija smatra da država favorizira javnog nakladnika, prije svega HRT, a na štetu komercijalnih medija, te stoga predlaže nekoliko mjera koje bi morale biti obuhvaćene u procesu restrukturiranja te javne kuće. Jer – nelogično je da HRT koji dobiva državnu subvenciju utječe na oglasni prostor na tržišta.

Dva pristupa

U Europskoj uniji postoje dva pristupa oglašavanja za javne medije. Prvi je dualni u kojem se dio financira iz države – a dio kroz komercijalni, a drugi je način financiranja isključivo putem državne subvencije. Sve više javnih televizija, kao što je primjerice BBC, ili pak španjolska i francuska javna televizija odabrale su isključivi model financiranja od države. Koordinacija predlaže njemački model koji bi se ugradio u zakon o HRT-u, a koji će uskoro biti na drugom čitanju u Saboru.

– Taj model omogućuje oglašavanje javne televizije u off timeu, odnosno do 18 sati, a u prime timeu, od 18 do 22 sati ne. HTV-u bi se dala mogućnost da smanjuje u prime timeu oglašavanje s četiri minute do potpunog ukidanja postupno kroz četiri godine, a u off timeu da ostane oglašavanje od devet minuta – kaže Marjan Jurleka, voditelj koordinacije. Jer – sadašnji način oglašavanja, koji prema pokazateljima uključuje znatan damping, a što se da iščitati iz minutaže oglašavanja i njihove naplate, nije ravnopravan u odnosu na komercijalne medije. Zbog dampinških cijena oglašavanja, primijećeno je kako se i male tvrtke okreću oglašavanju na HTV-u jer im to više nije skupo. A zbog toga su komercijalni mediji sve više na gubitku. Primjerice, internet oglašavanje za koje je kod nas prosjek 0,7 posto, a u EU 14 posto. A istodobno gotovo pola nacije vijesti čita na internetu.

Od pretplate 1,2 mld. kn

HRT godišnje od pretplate, odnosno putem državne subvencije, prima oko 1,2 milijarde kuna, što joj je u stvari i najveći izvor prihoda. Tome u prilog govori podatak o dobrom poslovanju u šest mjeseci bez obzira na pad prihoda od oglašavanja. Doda li se tome podatak da se od ukupnih prihoda od komercijale na sva četiri TV programa (HTV 1 i 2, RTL i Nova) godišnje zaradi 91 milijun eura, a da se trećina iznosa odnosi na HTV, prednost javne televizije je dodatno veća. Komercijalne medije brine i to što se Vlada o tome ne brine, štoviše ide na ruku javnoj televiziji te u prijedlogu zakona predviđa tek smanjenje oglasnog prostora u prime timeu. Koordinacija se zalaže i za to da po uzoru na strane javne TV i naša bude u toj službi, odnosno da se manje bavi komercijalnim programom, odnosno zabavnim i sportskim. A trenutačno je situacija obrnuta.

– Novcem poreznih obveznika HTV se ponaša kao komercijalna televizija zbog načina oglašavanja, a zatim se na isti način ponaša prilikom ulaganja tog novca u svoj program. Nacionalna televizija trebala bi imati program od nacionalnog interesa. A tek manjim dijelom program može ostati komercijalni – komentira Jurleka.Na taj način popravila bi se i sadašnja slika istraživanja koja ukazuje na gubitak vodeće pozicije HTV-ova informativnog programa koji je prestigla Nova TV.