stanje gospodarstva

HNB: Krediti stanovništvu dosegnuli 138,9 milijardi kuna

Foto: Borna Filic/PIXSELL
HNB: Krediti stanovništvu dosegnuli 138,9 milijardi kuna
03.08.2021.
u 12:57
Podatci središnje banke na osnovi transakcija pokazuju da su krediti stanovništvu na mjesečnoj razini porasli za 1,2 milijarde kuna ili za 0,9 posto, "uz i nadalje snažan rast stambenih kredita (milijardu kuna ili 1,5 posto) koji odražava učinak novoga kruga državnog programa subvencioniranja, a rasli su i gotovinski nenamjenski krediti (200 milijuna kuna ili 0,4 posto)".
Pogledaj originalni članak

Ukupni krediti stanovništvu krajem lipnja dosegnuli su 138,9 milijardi kuna, što je za oko milijardu kuna više nego krajem svibnja, a rast za 4,2 milijarde kuna u odnosu na lipanj prošle godine, pokazuju najnoviji podatci Hrvatske narodne banke (HNB). 

To je blagi rast od 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnja nominalna stopa porasla na 3,2 posto u odnosu na 2,7 posto iz svibnja, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke središnje banke. 

Ističu i kako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu krajem lipnja, kao i prethodnog mjeseca, iznosio 55 posto. 

Ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva krajem lipnja su porasla 1,9 posto ili 2,7 milijardi kuna od početka godine, navode analitičari RBA.

Podatci središnje banke na osnovi transakcija pokazuju da su krediti stanovništvu na mjesečnoj razini porasli za 1,2 milijarde kuna ili za 0,9 posto, "uz i nadalje snažan rast stambenih kredita (milijardu kuna ili 1,5 posto) koji odražava učinak novoga kruga državnog programa subvencioniranja, a rasli su i gotovinski nenamjenski krediti (200 milijuna kuna ili 0,4 posto)".

Pritom se godišnja stopa rasta kredita stanovništvu ubrzala s 3,5 posto na 4 posto, pri čemu se rast stambenih kredita ubrzao s 9,7 posto na 10,1 posto, a gotovinski su nenamjenski krediti, nakon višemjesečnog razdoblja tijekom kojega su bilježili pad na godišnjoj razini, u lipnju ostvarili pozitivnu godišnju stopu promjene (0,2 posto), ističu analitičari HNB-a u komentaru monetarnih kretanja za lipanj ove godine.

Inače, podatci središnje banke na osnovu transakcija pokazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.

Analitičari RBA zamjećuju kako je i u lipnju primjetan trend pojačanog ulaganja kućanstva u nekretnine s obzirom na nesigurnost te primjetno niže prinose koje mogu ostvariti na ulaganja u financijsku imovinu.

"Kućanstva se i dalje namjenski zadužuju te se nominalna godišnja stopa rasta stambenih kredita i dalje približava dvoznamenkastoj brojci. Uz potrošački optimizam, pozitivne tržišne trendove te otvaranje gospodarstva uslijed popuštanja epidemioloških mjera primjetan je rast potražnje za gotovinskim kreditima, te uz postojani rast stambenih kredita očekuje se kako će ukupni krediti stanovništvu porasti do razine od 5 posto godišnje", zaključuju analitičari RBA u komentaru podataka središnje banke. 

VIDEO: Pogledajte kako aktivirati svoju novu osobnu iskaznicu

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

AD
admzaq
18:19 03.08.2021.

Baš lijepo... Više nismo zaduženi kao Grčka, čak ni kao Argentina, već kao Hrvatska.

ST
stefj
13:21 03.08.2021.

Smanjeni prinosi prilikom ulaganja u financijsku imovinu?... Ako ste uložili u novčane fondove, jako su nestabilni, pali su početkom pandemije i još uvijek nisu dosegli vrijednosti od prije pandemije... Nismo mi Amerika da burza stalno raste, da se pumpaju očekivanja i sl. Evo, najjednostavniji primjer - ako imate Eure na računu država vam opali 0,5% kazne mjesečno (fali love za uhljebe), znači uzme vam 6% godišnje jer se ne zadužujete i ne riskirate... A onda kada hoćete nešto najjednostavnije, npr. oročiti novac, prinos vam je 0%, dok ste prilikom ulaganja u novčane fondove uglavnom u minusu... Opet, ako hoćete uložiti u neku proizvodnju kod nas, to je osuđeno na propast, nesigurno antipoduzetničko okruženje, svaki tren se može očekivati neka administrativna prepreka, neki novi birokratski namet... Osim toga, imamo najveći udio poreza u proizvodnji u EU, jedino Švedska ima veći... Tipično Hrvatski - kažnjavamo izvoznike i proizvođače...