Nekoliko poduzetnika koji su zakinuti Zakonom o predstečajnoj nagodbi pripremaju tužbu protiv države, a ako treba, ići će i do Strasbourga, priznao nam je Ivo Bračić, vlasnik PIP pčelarstva, i to zato što je tim zakonom, kaže, legalizirana pljačka i slučajevi se rješavaju na političkoj bazi.
Sam je, kaže Bračić, zakinut za 700.000 kuna zato što je za tvrtku Vitana, koja se bavi trgovinom i ima svega jednog zaposlenog, prihvaćena nagodba pa će njegovo potraživanje od 170.000 kuna biti vraćeno uz poček od dvije godine, a 65 posto glavnice u šest godina uz otpis kamata.
“Kćeri” za isisavanje
Veći mu je dužnik Kerum, čija je predstečajna nagodba prihvaćena na već gotovo rasprodanoj imovini, a umanjena će potraživanja isto dobiti uz poček i tijekom nekoliko godina otplate umanjene glavnice, objašnjava Bračić. Na prvom sastanku u HUP-u, kad je pred nekoliko poduzetnika predstavljan Zakon o predstečajnim nagodbama, prije njegova donošenja, Bračić je odmah primijetio da bi zakon mogao dovesti do toga da će nagodbe izglasati vjerovnici, odnosno tvrtke kćeri koje su isisale novac, uz državu i banke, a ostali, mali vjerovnici, dobit će dio glavnice uz nepovoljne uvjete te će im se i oduzeti pravo tužbe.
Tada je Linić obećao da će se o tome voditi računa, no ne vodi se. U velikom broju slučajeva predstečajna nagodba prolazi jer je izglasana kroz povezana društva dužnika, spašava se tek ako treba i jedan zaposlenik, a daljnji je opstanak tvrtke upitan. – Zakon je nepravedno doveo u nepovoljan položaj one koji su uredno ispunjavali svoje obveze, dok su oni koji nisu ispunjavali obveze nagrađeni opraštanjem dijela dugovanja – komentirali su jučer u HUP-u. Zamjeraju i što predstečajne nagodbe provode vijeća koja imenuje ministar financija, što o žalbama odlučuje njegovo ministarstvo, koje se u postupcima pojavljuje i kao vjerovnik.
"Dužnik nema nikakvu protuobvezu"
Takvo rješenje, tvrde, dovodi u pitanje zajamčeno pravo tvrtki da o njihovim pravima odlučuje neovisan i nepristran sud. Tvrde i da ne postoje kriteriji na temelju kojih država otpisuje svoja potraživanja pojedinom dužniku.
– Država i ostali vjerovnici odriču se dijela potraživanja, a pritom dužnik nema nikakvu protuobvezu – zaključuju. Analitičarka Suzana Košćak, oštra kritičarka predstečajnih nagodbi, potvrđuje da su one shvaćene kao otpis dugova, a ne zaštita vjerovnika te je prijavljenim tražbinama ugrožena imovinska bilanca malih i srednjih poduzetnika, što je suprotno politici kreditiranja tog poduzetničkog segmenta u EU.
Ideja dobra, ali...
– No sada ukidati zakon ne bi bilo dobro – kaže Mladen Janiška, povjerenik za nekoliko tvrtki u predstečajnoj nagodbi, koji priznaje da je ideja o zakonu bila dobra jer je cilj bio i rasterećenje sudova, no da je realizacija pokazala manjkavosti. Kaže da je u pripremi izmijenjeni zakon o stečaju pa bi se vratio stečaj s preustrojem, ali bi se proces morao brže provoditi. Na probleme koje bi zakon mogao donijeti upozoravala je i bivša čelnica AZTN-a Olgica Spevec jer bi EK otpis duga mogao tretirati kao potporu. A dovoljno je da jedan poduzetnik koji se osjeća ugroženim prijavi onoga kome je dug otpisan.
>>Orešković: Na zadnjem ročištu dogodio se niz nepravilnosti
>>Pašalićeva tvrtka neće u stečaj, Hypo mu uzima 250 stanova i 15 vila
Ovakav zakon može smisliti samo idiot ili tko ima jako jako koruptivne namjere.Ako poslije ovoga opet nitko iz partije ne bude na robiji, ovu državu stvarno treba napustiti glavom bez obzira.