Od otvaranja granica s EU usvojili smo čudnu europsku direktivu po kojoj se ne zna odakle je uvozni med koji jedemo. Zna se samo da ga uvozimo sve više, a deklarira se tek kao “mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU”. U takvom sastavu možda je i 99% kineskog meda, koji nije na dobrom glasu, i ranije je činio i 80% uvoza u RH. – Nismo protiv kineskog meda, ali neka na njemu tako i piše – kaže Željko Vrbos, voditelj Grupacije pčelara pri HGK u Virovitici.
Stoga su hrvatski pčelari na čelu s Hrvatskim pčelarskim savezom u Europskom parlamentu pokrenuli inicijativu za deklariranje pravog podrijetla meda i njegova sastava. Da situacija bude apsurdnija, na uvoznom medu, koji trgovci u nas i prepakiravaju, nerijetko stoji da je proizveden u Hrvatskoj, a podrijetlo su mu “EU i non EU”. Takav je med često i puno skuplji nego kod pčelara, koji se, s obzirom na mizernu domaću potrošnju od 0,5 do 0,7 kg po stanovniku i nelojalnu konkurenciju, i ne usude dizati cijene. U svim drugim zemljama skuplji je i cjenjeniji domaći med.
– Pitanje je i koliko je uvozni med pravi, s obzirom na to da su kontrole na tržištu zanemarive – tvrdi Vrbos. U Slavoniji tako teglica od 900 grama meda od bagrema, livadnog... košta u prosjeku 35 do 40 kuna, od kestena 50-ak kuna. U Zagrebu su cijene tih vrsta meda i 50% više. Na obali stoje 80 do 90 kuna - a kad su u pitanju raritetni medovi od kadulje ili vrijeska - i više, jer im i turisti dižu potrošnju i vrijednost.
– Europa meda nema dovoljno, godišnje joj fali između 150 i 200 tisuća tona pa Hrvatska, koja ima vrhunski ekološki med i proizvodi više od vlastitih potreba, u tome može naći svoju nišu. Koliko je naš med kvalitetan govori podatak da u izvozu postiže cijenu od 38-40 kuna, a uvozni nam stiže za 12-16 kn/kg – tvrdi Vrbos te poziva građane da kupuju domaći med od provjerenih pčelara. Zbog klimatskih promjena i sve većeg korištenja pesticida u poljoprivredi vrijeme je da se i pčele počne tretirati kao ugroženu i zaštićenu vrstu, smatraju hrvatski pčelari te su Bruxellesu predložili da se kroz mjere agrookoliša Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2017. uvedu potpore po pčelinjoj zajednici.
Sve hrvatske (korumpirane) vlade do sada su radile na štetu hrvatskih proizvođača (od onog najmanjeg seoskog domaćinstva pa do velikih tvornica), a pogodovale su švercerima poput Todorića koji se bave "uvozom" hrane,ljekova, sirovina i poluproizvoda.