Danas točno u 14 sati završava se prvi ciklus natječaja za koncesije za istraživanje plina i nafte u Jadranu. Večernji list prvi saznaje da se očekuje najmanje deset obvezujućih ponuda na natječaju čiji bi ishod mogao bitno promijeniti gospodarsku sliku Hrvatske.
Iako je teško sa sigurnošću tvrditi tko će sudjelovati na natječaju sve dok se ne otvore kuverte, saznajemo iz izvora bliskih najvećim naftnim kompanijama da će u Ministarstvo gospodarstva pristići ponude američkih Exxon Mobila i Chevrona te francuskog Totala. Ponudu će predati i Ina, a očekuje se i kuverta iz talijanskog Enela i još nekih američkih tvrtki.
Nizozemski naftni div Shell potvrdio je krajem listopada interes za sudjelovanje u natječaju, ali nije sigurno hoće li sudjelovati u jadranskom nadmetanju ili će istraživati kopno za koje je također otvoren natječaj.
Bankarska jamstva
Iako su Rusi otkupili dokumentaciju za natječaj, saznajemo da su odlučili ulagati u kopneni dio Hrvatske pa vjerojatno u ovom krugu neće slati ponude. Sretna okolnost za Hrvatsku jest da se sankcije nad ruskim tvrtkama ne odnose na prijavu na natječaje pa ćemo među ponuditeljima na natječaju u istočni dio Hrvatske, koji završava u veljači, vjerojatno vidjeti Gazprom, Rosnjeft pa čak i Lukoil.
Na otvaranje ovog natječaja, prisjetimo se, došlo je 40 naftaša, svi su prošli kroz “data room”, a podosta ih je i otkupilo dokumentaciju. Ipak, očekuje se da će u prvom krugu Hrvatska dobiti ulagače za deset od 29 polja, što znači ulaganja od najmanje 500 milijuna dolara godišnje. Najveći interes pobudila su polja na samom jugu Jadrana jer se vjeruje da u njima ima nafte, interesantan je i srednji Jadran, dok je nešto manji interes za sjeverni dio mora. Na južnim poljima tako bi za nekoliko godina mogle narasti po jedna do dvije platforme po polju, dok bi u sjevernom dijelu tvrtke gradile i po tri platforme ako se pokaže da su nalazišta plina ili nafte dovoljna za eksploataciju. Svaka platforma znači minimalno 50 milijuna dolara ulaganja u kojem je, prema iskustvima iz svijeta, barem 40 posto domaće komponente.
Iz Agencije za ugljikovodike tijekom ponedjeljka priopćit će koliko je tvrtki pristiglo na natječaj i za koliko istražnih polja su zainteresirane, a već u utorak počinje evaluacija prema zadanim kriterijima, među kojima je važan kriterij iznos ulaganja. Naime, sve su ponude obvezujuće i popraćene su bankarskim garancijama. To znači da Hrvatska, u slučaju da se ulaganja ne ostvare, može naplatiti bankarsku garanciju od tvrtki kojima je dala koncesiju. Evaluacija će biti gotova 30. studenog kad će se znati tko je dobio koncesiju. Početkom godine potpisat će se ugovori, tada počinje faza istraživanja i gradnje platformi, a od 2019. trebala bi početi i eksploatacija.
Drugi krug u ožujku
Tek će tada država u proračunu itekako osjetiti benefite projekta koji vodi ministar Ivan Vrdoljak. Naknade za eksploataciju nafte – više od 50 posto tržišne cijene nafte i plina – a mjere se u milijardama kuna, jako će dobro doći za isplatu mirovina i smanjivanje javnog duga. Do tada naftaši plaćaju tek dvije naknade koje po polju iznose oko 650 tisuća eura godišnje.
Ovo je tek prvi krug natječaja za Jadran, a naftaši su već upoznati da se drugi krug otvara u ožujku. Dotad će biti spremno i natjecanje za istraživanje u središnjoj Hrvatskoj na kopnu i u Lici, pa će ulagači moći birati između “off-shore” i “on-shore” opcije. Kako saznajemo, neke od tvrtki čekaju drugi krug da predaju svoje ponude. Podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva u manje od godinu dana pripremilo je Zakon o ugljikovodicima, otvorena je i Agencija predvođena Barbarom Dorić koja je pripremila natječaj otvoren u travnju; a u ponedjeljak će biti jasno je li projekt transformacije Hrvatske u malu Norvešku uspio. Treba istaći da se za naftna ulaganja borimo s Grčkom koja priprema natječaj, susjednom Crnom Gorom koja ga je netom završila i Albanijom.
>>Neven Barač: Hrvatska više ne smije prodati ni kamenčić
>>Royall Shell potvrdio interes za istraživanje nafte i plina u Jadranu
Prodaj da partija ima za plaće... za sebe, svoju djecu i njihovu djecu koja će i sljedećij 30 godina živjeti na parazitski način. Kad kažem partija, osim SDP, HNS, podrazumjeva se i HDZ. A da je tomu tako govori i činjenica da Karamarko ne želi ukidati županije... samo da se partijski paraziti mogu ukopati za financijski krvotok ove zemlje.