Vlada bi trebala razmisliti o produženju radnog vijeka s obzirom na rast životne dobi u Hrvatskoj, ali i o povećanju uplata u II. stup za jedan posto sa strane zaposlenika i poslodavaca, čulo se u četvrtak na panelu “Budućnost hrvatskog mirovinskog sustava“ održanog na rovinjskoj konferenciji Zagrebačke burze.
Prije početka poticaj za raspravu dala je prezentacija Dubravka Štimca, predsjednika Uprave društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima PBZ CO koji je dao presjek stanja u sustavu. A ono izgleda prilično sumorno: prosječni staž umirovljenika iznosi 30 godina, dok se u Europskoj uniji u mirovinu odlazi s 35 godina rada. K tome, samo četvrtina umirovljenika odradilo je puni staž, a do 2050. u Hrvatskoj će biti 624.000 manje radno aktivnih osoba.
Evolucija umjesto revolucije
Kako bi se stanje poboljšalo, ne treba nam revolucija, već evolucija sustava, naglasio je Štimac. On vidi I. stup kao temelj socijalne sigurnosti u starosti i u slučajevima invalidnosti. Reforma I. stupa išla bi u tri smjera: vezivanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu uz očekivano trajanje života, zatim primjereno umanjenje mirovine za raniji odlazak te nagrada za duži rad i kasniji odlazak u mirovinu.
Što se tiče potonjega, Štimac predlaže da osoba koja u mirovinu odlazi sa 65 godina dobije jednokratnih 3000 kuna, za odlazak sa 68 godina nagrada bi iznosila 5000 kuna, a za 42 godina staža dobilo bi se povećanje od 100 kuna za svaki mjesec.
Prijedlog poboljšanja II. stupa uključuje i najškakljiviji dio: s obzirom na to da država i dalje ne povećava doprinose za II. stup s 5 posto na 10 posto, Štimac smatra da bi trebalo uvesti dodatne uplate na teret zaposlenika i poslodavca, zajedno s obvezom države da se za svaku godinu kada BDP raste za 3 ili više posto podigne uplata doprinosa za 0,5 posto dok ne dostignu 10 posto.
Izračun mirovinaca pokazuje da bi se time stopa doprinosa povećala na 7 posto što bi poslodavce stajalo u prosjeku 85 kuna, a radnicima umanjilo neto plaće za 61 kunu. Prijedlog je pozitivno ocijenjen i od poslodavaca i stručnjaka.
Bernard Vukelić, zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kazao je kako su poslodavci spremni za takvu opciju, no trebalo bi s druge strane ići na rasterećenje troška rada.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta podsjetio je kako su glavni problem našeg mirovinskog sustava niske mirovine koje će, prema projekcijama, biti još niže.
Uplate na sve vrste dohodaka
– S obzirom na demografske trendove, jedini način povećanja mirovina su više uplate doprinosa – izjavio je Nestić.
Ivana Vukorepa sa zagrebačkog Pravnog fakulteta dodala je kako bi bilo bolje da se mirovinski doprinosi uplaćuju na sve vrste dohotka, a ne da se povećava porezna presija.
Što se tiče I. stupa i dužeg rada, Vukorepa je mišljenja kako ima prostora za podizanje dobi odlaska u mirovinu. Međutim, osvrnula se na omogućavanje rada umirovljenicima što je “zamrsio” Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava.
– Ako smo mi zamrsili, sadašnja Vlada to nije odmrsila – izjavio je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.
– Ne vidim problem da 20.000 umirovljenika radi dok gospodarstvo treba 100.000 radnika, a uplatama doprinosa umirovljenici pokrivaju većinu isplata koje dobivaju – izjavio je Hrelja.