Hrvatska je po pitanju energetika oduvijek bila svjetski lider u primjeni novih tehnologija, od izgradnje HE Krka 1895., koja je bila jedna od prvih u svijetu, preko činjenice da je Šibenik 3. grad u svijetu koji je uveo javnu rasvjetu na izmjeničnu struju pa sve do akumulacije HE Peruća i početka razvoja i proizvodnje solarnih panela i ćelija 1987. u Splitu, rečeno je na konferenciji “Snaga hrvatske energetike” koja je u organizaciji Poslovnog dnevnika jučer održana u Zagrebu. Nova energetska strategija, koja u fokus stavlja zelenu energiju, predviđa da ćemo od 2021. do 2050. u energetiku uložiti ukupno između 380 i 460 milijardi kuna. To bi bilo između 12 i 15 milijardi kuna godišnje, i to najviše u energetsku obnovu zgrada.
Velika ovisnost o uvozu
Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je da je ovo šesta godina da PD organizira energetska događanja. “Ni jedna država bez funkcionalne energetske politike danas ne može funkcionirati. Pokušavamo upozoriti na ono što se treba napraviti, što se napravilo i gdje smo u odnosu na ostale”, kazao je Nišević.
Zoran Miliša, predsjednik RWE Energija d.o.o, najavio je da će njegova tvrtka od 18. rujna ove godine konkretno doprinijeti tranziciji u proizvodnji obnovljivih izvora energije ponudom, projektiranjem i gradnjom solarnih elektrana za kućanstva, čime prestaju biti klasični opskrbljivač.
Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, podsjetio je da njegovo ministarstvo proteklih godinu-dvije radi intenzivno na nizu dokumenta koji bi trebali dovesti do izrade nove energetske strategije do 2030. s pogledom do 2050. “Želi se hrvatskim građanima osigurati pouzdan i siguran način dobave energije po prihvatljivoj cijeni. Veliki je naglasak stavljen na obnovljive izvore energije, i to na svi razinama, od vjetra i sunca preko biomase i geotermalnih izvora koji su vrijedni izvor, a u Hrvatskoj još nedovoljno iskorišteni.
U visokoj je fazi gotovosti i Klimatski plan, koji se uglavnom odnosi na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te postavlja ciljeve koje želimo postaviti: učinkovit energetski sustav temeljen na čistoj i dostupnoj energiji koja neće ugrožavati čovjekov okoliš”, kazao je Validžić.
Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore (HGK) upozorila je na veliku ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije.“Mi iz vlastitih izvora pokrivamo oko 63 posto domaće proizvodnje, što znači da velike količine struje uvozimo. Kod nas dominira proizvodnja struje iz hidropotencijala, a što je ovisno o klimatskim promjenama, odnosno o padalinama. Oko 46 posto energije proizvodimo u velikim HE. Imat ćemo problema u budućnosti jer su riječna korita sve manja te će se vrlo brzo mogućnost te proizvodnje prepoloviti, kako u samoj Hrvatskoj tako i u BiH, iz koje uvozimo energiju proizvedenu u HE”, kazala je Šćulac Domac.
Prilika u hidropotencijalu
Na panel-diskusiji o električnoj energiji, ovisnosti Hrvatske o domaćoj proizvodnji, hidropotencijala, velikih ulaganja državne tvrtke, potencijalnog izvoza, povezanosti “konvencionalnih” izvora i obnovljivih izvora energije te državnih smjernica, prof. dr. sc. Željko Tomšić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Zavoda za visoki napon i energetiku kazao je da bismo svakako trebali bolje iskoristiti obnovljive izvore energije, staviti naglasak na infrastrukturu, za što su potrebna i skladišta, ali i promjena mentaliteta. Najviše prilike vidi u hidropotencijalu sa znanjem, tehnologijom i primjenom, dok vjetroelektrane smatra relativno nesigurnim izvorom energije.
Osvrnuvši se na električne automobile, smatra da je problem cijena.Prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš istaknuo je da “do 2030. godine moramo zabraniti automobile s motorom s unutrašnjim izgaranjem, kao i plinske bojlere koji traju 20 godina. To su učinile sve razvijene zemlje jer se tako smanjuje šteta koju će energetska tranzicija donijeti.”