Hrvatska narodna banka vjeruje da će ove godine ekonomija rasti 5,5 posto, što je znatno viši rast BDP-a od svih dosadašnjih prognoza.
Dolasci u turizmu su na razini iz rekordne 2019., uz znatno viši rast cijena usluga. Usporavanje ekonomskih aktivnosti očekuje se tek u četvrtom kvartalu te će se prenijeti i na iduću godinu, a intenzitet će ovisiti o zbivanjima u energetskom sektoru, mogućoj ruskoj obustavi opskrbe plina i slično.
Nepovoljne globalne okolnosti mogle bi se više odraziti na domaće gospodarstvo u 2023. kada se očekuje usporavanje rasta realne aktivnosti na 2,5%. Kao rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina, posebno prehrambenih, te uz sve vidljivije prelijevanje rastućih ulaznih troškova na cijene šireg skupa dobara i usluga, domaća inflacija potrošačkih cijena mogla bi u 2022. ubrzati na prosječnih 9,4%, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. On je potpisao dvije odluke koje će utjecati na bankarski sustav kojima se usklađuju domaći regulatorni propisi s onima u eurozoni.
Počev od kolovoza, pa onda u sredini prosinca smanjit će se stopa obvezne pričuve banaka na samo 1 posto, što će osloboditi oko 34 milijarde kuna bankarskog kapitala iz rezervi. Također, ukinut će se u dva koraka i minimalno potrebna devizna potraživanja što će bankama ostaviti 5 milijardi eura. Kako i bez toga imaju 60 milijardi kuna neraspoređenog novca, guverner Vujčić kaže da banke nemaju razloga za povećanje kamatnih stopa u Hrvatskoj, neovisno o promjeni smjera monetarne politike Europske središnje banke.