Banke pojačavaju kontrolu i šire crnu listu neplatiša

Vrlo malo zaduženja ostat će izvan kontrole banaka pošto se u Registar kreditnih obveznika uključe novi podaci o korisnicima kartičarskih proizvoda, leasing kuća i potrošačkih kredita. Odluku o širenju korisnika donijela je nedavno Skupština Hrvatskog registra obveza po kreditima, kojom je predsjedao Ivo Bilić, član uprave Hypo Alpe-Adria banke.

Novost se zasad odnosi samo na tvrtke vlasnički povezane s dosadašnjim članicama, 25 banaka i pet stambenih štedionica, a potpisali su ga Erste Card Club, PBZ Card i SG Consumer financ, vlasnik CrediFlexa. Budući da su sve ozbiljniji pokazatelji koji govore o rastu udjela loših kredita, banke na ovaj način žele smanjiti rizik naplate i onemogućiti prezaduženost klijenata.

U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da u danu u registar dođe oko 1500 upita o bonitetu klijenata, a pet tisuća dužnika također zatraži izvješće tijekom godine. U rujnu prošle godine evidentirano je milijun upita od prvog izvještaja 2007. godine. Registar sadrži ukupno deset milijuna zapisa o više od tri milijuna građana koji su dužnici, sudužnici ili jamci u nekom od 31 člana HROK-a.

Dodatni su razlog promjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje su nastupile 1. siječnja ove godine u skladu s prilagodbom zakonodavstvu EU. Zakon sada, naime, obvezuje sve izdavatelje kredita da prije sklapanja ugovora o kreditu procijene kreditnu sposobnost klijenta, među ostalim i uvidom u dostupne kreditne registre.

– Proširenjem kruga korisnika HROK-a na ostale financijske institucije koje, uz banke i stambene štedionice, imaju važnu ulogu u kreditiranju fizičkih i pravnih osoba na financijskom tržištu Hrvatske, osigurat će se potpunija informacija o zaduženosti klijenata te omogućiti kvalitetnije upravljanje kreditnim rizikom – prokomentirala je potez Lidija Hanžek, predsjednica uprave HROK-a. Ističe da, kvalitetnijim upravljanjem kreditnim rizikom na temelju informacija sadržanih u kreditnom izvješću, donošenje odluka o kreditnim plasmanima postaje učinkovitije, a to utječe i na povećanje prodaje kreditnih proizvoda.

Korisnici HROK-a, banke i stambene štedionice, čine trenutačno više od 97 posto bankovnog sektora u Hrvatskoj te stoga vrlo mali broj dužnika ostaje izvan kontrole bankarskog Big Brothera.