Prema statistikama, svaki stanovnik Europe u prosjeku će barem jednom u životu sudjelovati u prometnoj nesreći. Iako se u europskim zemljama stope prometnih nesreća smanjuju, od 1991. godine pa sve do danas na hrvatskim cestama život je izgubilo više od 17.000 ljudi. A to je prema broju stanovnika veličina jednog prosječnog hrvatskog grada poput Čakovca.
Prometne nesreće, kako statistike pokazuju, nisu rijetkost. Svakom vozaču može se dogoditi trenutak nepažnje ili prometne situacije na koje ne može utjecati. Iako je osiguranje automobila jedno od zakonski obveznih osiguranja u Republici Hrvatskoj, njegova je primarna svrha da pokriva štetu koju u prometnoj nesreći vozač nanese drugima. Pritom vozač, kao i njegovo vozilo, postaju predmet financijskog troška.
Prometnoj sigurnosti na ruku ne ide niti prosječna starost hrvatskog voznog parka, a ona je čak 14,3 godine prema statistikama Centra za vozila Hrvatske. Iako danas vozila imaju napredne sustave koji pomaži u sigurnosti i u upravljanju vozilom (eng. ADAS), najčešći razlozi za prometnu nesreću su oni ljudski. Prema posljednjem izvještaju MUP-a tako je u 2020. godini ukupno 23 tisuće Hrvata skrivilo prometnu nesreću, a najveći postotak odnosi se na građane od 25 do 35 godina starosti među kojima je njih 1.400 bilo ozlijeđeno.
Osigurana zaštita od nezgoda
Ako se izuzmu prometne nesreće, postoje brojne druge opasnosti u prometu i izvan njega na koje ne možemo utjecati, a koje mogu prouzročiti štetu na vozilu. To mogu biti i sve učestalije elementarne nepogode, pa tako jaka tuča ili komad odlomljenog stabla za vrijeme olujnoga nevremena mogu značajno oštetiti vozilo. Pridodamo li tome svemu i mogućnost krađe ili provale u automobil, oštećenje vjetrobranskog stakla zbog udara kamenčića tijekom vožnje ili prolaznika koji je iz obijesti oštetio limariju, jasno je kako je osiguranje automobila dobrodošla i mudra odluka.
Prosječni iznos djelomične štete na vozilu kreće se oko 8.500 kuna, a za nešto veću štetu brojke popravka vrlo često prelaze i nekoliko desetaka tisuća kuna. Ako se uzme u obzir da se samo zamjena vjetrobranskog stakla plaća, u prosjeku 5.000 kuna, jasno je kako nenadani popravci za vlasnika mogu predstavljati značajan financijski udarac. Uz obaveznu policu auto osiguranja, ako vlasnik vozila nema dodatna pokrića, troškove popravaka morat će snositi sam.
Jedno od rješenja za sve navedene situacije je dobrovoljno auto osiguranje, široj javnosti poznatije kao KASKO. Njegova primarna zadaća je omogućiti financijsku stabilnost vlasnika vozila u slučaju velikih ili totalnih šteta jer ono pokriva nastalu štetu na automobilu vlasnika, bio on kriv ili ne. Drugim riječima, polica KASKO osiguranja pokriva štetu koju na automobilu može uzrokovati bilo koja nezgoda u prometu ali za razliku od police obveznog auto osiguranja, KASKO štetu pokriva čak i u slučajevima kada ste vi krivi za nastanak štetnog događaja.
Nažalost, hrvatski građani još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri upoznati i informirani o prednostima KASKO osiguranja zbog čega nerijetko vlada mišljenje kako je ono skupo i neisplativo. No, kada se uzme u obzir činjenica da čak i manji popravak na automobilu može koštati kao jednogodišnja premija KASKO police, perspektiva postane poprilično drugačija. Iako osiguravajuća društva nude i posebne KASKO police za starije automobile, praksa je pokazala kako se ova vrsta osiguranja najčešće ugovara za nova vozila, što ne iznenađuje budući da je popravak novih vozila u današnje vrijeme inflacije poprilično izazovno financirati.
Cijena police ovisi o više faktora
Primjerice, za osobni automobil u vrijednosti 150.000 kuna, osiguranje policom KASKO može se ugovoriti već od 2.500 kuna godišnje. Međutim iznos police ovisi o različitim parametrima. Naime, ona se može ugovoriti na punu ili djelomičnu KASKO policu.
Dok puna KASKO polica pruža pokriće od apsolutno svih rizika oštećenja, uništenje ili nestanak osiguranog vozila, djelomična nudi kombinacije zaštite od određenih grupa rizika koji mogu zadesiti vlasnika što se, također, zasebno ugovara i dodaje na osnovnu policu auto osiguranja. Bez obzira na to da li je ugovorena puna ili djelomična KASKO polica, uvijek je moguće ugovoriti jedno ili više dopunskih pokrića kao što je pokriće za pomoć na cesti. Primjerice, u slučaju potrebe popravka na cesti ili usluge transporta vozila do najbliže automehaničarske radionice, ili osiguranje od nezgode za vozače i putnike u motornim vozilima.
Kako se formira cijena KASKO police ponajviše ovisi o nabavnoj vrijednosti vozila i ona varira kao i kod obveznog auto osiguranja. Naime, vozila se osiguravaju na novu vrijednost jer u slučaju nezgode, vlasnik dobiva odštetu u vrijednosti novih, a ne rabljenih dijelova dok se svake godine, sa starenjem vozila i protokom vremena, uračunava i dodatni popust na starost vozila.
Drugi bitan parametar su specifične karakteristike vozača i vozila, odnosno model automobila, godina proizvodnje, snaga motora i ostalo. Visina premije police ovisi i tome ugovora li policu fizička ili pravna osoba, no i godine, vozačko iskustvo odnosno staž kao i sklonost osobe prometnim nezgodama u prošlosti. Mnoga osiguravajuća društva dodatno uzimaju u obzir i sigurnost automobila, stoga je cijena KASKO police manja ako vozilo ima sustav upozoravanja na sudar, sigurnosne kamere ili autoalarm. Premije znaju biti niže i ako imate veći automobil s dobrom sigurnosnom ocjenom jer se takva vozila automatski smatraju sigurnijima od manjih automobila s istom ocjenom. Naposljetku, na cijenu KASKO osiguranja utječe i stečeni bonus, a praksa većine osiguravajućih društava je takva da se za svaku godinu bez štete bonus povećava do maksimalno 50 posto.
Franšiza je još jedan bitan element KASKO osiguranja, a ona, također, utječe na konačnu visinu premije stoga je potrebno imati u vidu kako KASKO polica gotovo uvijek sadrži i franšizu. Ona označava i definira način na koji će osigurana osoba sudjelovati u podmirenju štete ako do nje dođe, i to u unaprijed određenom iznosu. Franšiza može biti obvezna (ugovorna) ili dobrovoljna (za učestale štete). U slučaju da, recimo, vlasnik vozila ugovori franšizu na iznos od 3.000 kuna, a šteta na vozilu je 20.000 kuna, osiguravajuće društvo podmiruje 17.000 kuna, dok vlasnik vozila podmiruje ugovoreni iznos odnosno razliku.
Kod obavezne franšize vlasnik ima pravo na punu isplatu prve štete, ali već kod prijave sljedeće štete dolazi do novčanog partnerstva kod kojeg dio plaća osiguravajuće društvo, a dio korisni police. S druge pak strane, u dobrovoljnoj franšizi, iznos sudjelovanja je samo u jednoj šteti koju vlasnik i korisnik police može samostalno odabrati prilikom ugovaranja KASKO police te je njezina cijena uvijek fiksna. Dakle, dobrovoljna franšiza vrijedi samo za jednu štetu koju korisnik odabere dok je obvezna franšiza gotovo uvijek dio ugovora. Mogućnosti prilikom ugovaranja KASKO police fleksibilne su i prilagodljive stoga ako budući korisnik police želi sudjelovati u šteti, preporuka je ugovoriti punu KASKO policu bez dobrovoljne franšize, ali pritom svakako treba voditi računa o obveznoj franšizi propisanoj uvjetima odabranog osiguravajućeg društva.
Vozila su danas sastavni dio naših života i predstavljaju važan dio imovine. Svaka šteta, bila ona manja ili veća predstavlja neplaniran financijski teret za vlasnika. Kako bi se podigla razina financijske pismenosti, koja je u Hrvatskoj i dalje na niskoj razini, društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore provode kampanju SIGURNIJE SUTRA, informativno-edukativni projekt financijske pismenosti na području osiguranja. Cilj projekta je potaknuti građane da aktivnije promišljaju o korištenju proizvoda osiguranja, uključujući i KASKO osiguranje. Kampanja SIGURIJE SUTRA provodi se u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine, a sve dodane informacije o projektu možete potražiti ovdje.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.