Hrvatsko tržište informacijsko-komunikacijske tehnologije nalazi se u zrelom razdoblju i, prema svim pokazateljima, uz bok je europskih zemalja, a jedino područje u kojem se nismo približili EU prosjeku jest broadband, odnosno širokopojasni pristup internetu, istaknuo je Dražen Breglec, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na današnjoj '6. SEE Telekom Areni' – konfereneciji o elektroničkim komunikacijama.
Sredinom ove godine Hrvatska će dostići milijun korisnika broadbanda, najavio je Breglec, dodavši da trenutačno ima ukupno 940 tisuća korisnika, s tim da je većina korisnika na fiksnom broadbandu, dok je 250 tisuća koristi mobilni broadband. Trend je dobar, zaključio je Breglec te će se uskoro smanjiti jaz između prosjeka EU i hrvatskog razvoja broadbanda. Kada je riječ o cijenama za broadband, Hrvatska se nalazi na 41. mjestu u usporedbi s 161 svjetskom zemljom.
Državni tajnik najavio je i da će Hrvatska u godinu dana implementirati EU direktivu 2009. za regulaciju telekomunikacija, koja bi mogla značiti čak i promjenu Zakona o elektroničkim komunikacijama.
Kada je, pak, riječ o ulaganjima upravo u ICT industriji, Breglec je izrazio zabrinutost jer, kako je kazao, iznadprosječni rezultati na kraju završe s ispodprosječnim ulaganjima. Naime, krizna godina odrazila se na ICT sektor, prihodi su pali, samim tim i profitabilnost, no u usporedbi s drugim industrijama te telekom sektorom Europe, rezultati su iznadprosječni. Jedan od razloga i manjih ulaganja u mobilnoj industriji jest regulativa, odnosno loša primjena dobrih propisa. Kada je riječ o ulaganjima u fiksni segment i optiku, ustvrdio je Brgelec, mora se postići puno više.
Miljenko Krvišek, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije HAKOM, također je izrazio zabrinutost zbog nedostatka ulaganja, a posebice u inovacije te istraživanje i razvoj. Niti jedan operator nije u svojim izvješćima kazao koliko novca odvaja upravo u te namjene. I dok su zemalje OECD-a prihodovale 18 posto manje nego hrvatske tvrtke u telekom sektoru, ulaganja su im bila 50 posto veća.
Kada je riječ o primjeni novih patenata, hrvatske tvrtke uopće o tome nisu izvijestile, dok OECD zemlje primijene bar 300 patenata. Neophodno će biti promijeniti način razmišljanja, jer bez ulaganja u inovacije i istraživanje i razvoj nema pravodobnog napretka. Krvišek se pohvalio dobrom pripremom regulatora za prelazak s analogne na digitalnu televiziju te najavio kako će digitalna dividenda pripasti mobilnim operatorima koji će se tada moći pripremiti za četvrtu generaciju mreža, takozvani LTE.
- Budući da je digitalna TV deset puta efikasnija od analogne, taj prijelaz će omogućiti da se dio frekvencijskog spektra dodijeli telekom operatorima za razvoj mreža sljedeće generacije - kazao je Krvišek.
U Hrvatskoj trenutačno ima ukupno oko 2,5 milijuna korisnika interneta, što je 56 posto stanovništva, istaknuo je Krvišek te dodao kako je njihova agencija jedna od najjeftinijih jer zahtijeva tek uplatu od 0,54 posto prihoda, dok ostali daju i više od 1 posto.
nema više ulaganja zato jer je naš IT sektor uglavnom šrafciger industrija + proprodaja. To nikome nije interesantno. Vezano uz telekome, oni također uglavnom izvlače lovu umjesto da ulažu. Kada se naš IT bude počeo baviti sa R&D i dodavanjem vrijednosti, tada će biti i ulaganja