Poznato je da je sve izvjesnije da će autonomna vozila zauzeti ulice, no tko će odgovarati za prometni prekršaj takvog automobila – putnik ili tvrtka koja je i proizvela vozilo? Hoće li takvo vozilo u teškoj prometnoj situaciji izabrati da prije štiti svog putnika ili grupu učenika na cesti?
Ta pitanja etičnosti čovjek treba riješiti puno prije, nego se brinuti hoće li roboti preuzeti svijet od čovjeka. Ovo je zaključak panelista na zagrebačkoj tehnološkoj konferenciji Bug Future Show. Doc. dr. sc. Ana Sović Kržić (Hrvatski robotički savez), Saša Kramar (član uprave HT-a), Sven Marušić (InfoCumulus) i Drago Galić iz Buga raspravljali su o temi “Roboti napadaju: umjetna inteligencija u dobru i zlu”.
– O robotici ne možemo govoriti o moralnosti jer roboti nemaju svijest. Nitko još ni za čovjeka ne može postaviti moralna pravila koja za sve ljude vrijede jednako, kako ćemo onda tek za stroj naći algoritam za moralnost.
Asimovljeva 3 zakona robotike su u operativnom smislu neprimjenjivi – istaknuo je Drago Galić, a predsjednica Hrvatskog robotičkog saveza Ana Sović Kržić ocijenila je da čovjek još nije uspio razviti računalo koje će samostalno moći odlučivati koji će zadatak prvo rješavati.
Na konferenciju su stigli i roboti-pauci hrvatskog startupa STEMI koji žele popularizirati učenje znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike.
Šesteronogi STEMI očito ne izaziva strah, nego je svim posjetiteljima bio simpatičan. No, ono što bi prije moglo prestrašiti ljude je gubitak radnih mjesta koja preuzimaju roboti i umjetna inteligencija.
– Šef Siemensa otkrio je da 70 posto radnih mjesta u Siemensu neće postojati za 10-ak godine. Postat će automatizirana. I mi u HT-u pokrenuli smo stvaranje mreže koja će se samostalno optimizirati i rekonfigurirati – rekao je Saša Kramar iz HT-a.
No, paralelno se događaju i promjene u načinu globalnog poslovanja, otkrio nam je Bugov panel o gig ekonomiji ili ekonomiji neovisnih profesionalaca – koja raste. I iz Hrvatske možete raditi poslove programerske, dizajnerske, autorske i druge poslove za druge naručitelje pa čak i iz drugih država.
U Hrvatskoj će naplatne kućice i ekipa u njoj opstati još 100 godina!