Vejpovi su postali dio ponude duhanskih i srodnih proizvoda, no potrošači pritom ne mogu uvijek na prvi pogled znati odgovara li njihov sastav onome što je navedeno na deklaraciji, jesu li pravilno označeni i sadrže li dopuštenu koncentraciju nikotina. Upravo su to pitanja kojima se bavi inspekcijski nadzor, osobito kada je riječ o proizvodima koji mogu izravno ugroziti zdravlje potrošača. U posljednjih godinu dana samo šest od 38 kontroliranih proizvoda u potpunosti je bilo u skladu s propisima o označavanju kemikalija. To pokazuju podaci Državnog inspektorata. U jednom je slučaju utvrđena višestruko veća koncentracija nikotina od dopuštene, zbog čega je odmah zabranjen promet tim proizvodom. U nadzorima su kontrolirane e-cigarete, e-podovi, punila i nikotinske vrećice, i to radi provjere sukladnosti s Uredbom 1272/2008 o označavanju kemikalija ili po prijavi. S tržišta i internetskog tržišta uzeto je ukupno 38 proizvoda.
– Za svega šest proizvoda u cijelosti je utvrđena sukladnost s Uredbom 1272/2008. U nekoliko slučajeva utvrđeni su značajni nedostaci, od nesukladnosti podataka o sastavu s deklaracijama do proizvoda bez hrvatskih deklaracija, sigurnosno-tehničkih listova ili potrebne notifikacije pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U jednom slučaju utvrđen je proizvod s koncentracijama nikotina koje su višestruko premašivale dopuštene vrijednosti, zbog čega je odmah donesena mjera zabrane prometa – stoji u odgovoru.
Za proizvode s takvim nedostacima predviđene su strože mjere, dok se u slučaju manjih nepravilnosti, primjerice onih povezanih s označavanjem, nalaže njihovo otklanjanje, dodaju iz Državnog inspektorata te napominju da je postupanje po uzorcima iz 2026. još u tijeku. Osim sastava i označavanja inspekcija nadzire i prodaju duhanskih i srodnih proizvoda osobama mlađima od 18 godina. Prodaja takvih proizvoda maloljetnicima zabranjena je Zakonom o trgovini i Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda. Zabrana obuhvaća, među ostalim, elektroničke cigarete, spremnike za ponovno punjenje, uloške za jednokratnu uporabu i grijane duhanske proizvode. Na probleme na tržištu upozorava i Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme "Halo, inspektore".
– Najveći problemi su bujanje sivog i crnog tržišta putem interneta, laka dostupnost proizvoda maloljetnicima te nekontrolirani uvoz neprovjerenih proizvoda s Dalekog istoka. Carinska uprava redovito bilježi zapljene ilegalnih pošiljaka elektroničkih cigareta naručenih iz drugih država članica Europske unije ili trećih zemalja. Takvi proizvodi zaobilaze trošarinski i sanitarni nadzor, stvarajući paralelne prodajne kanale u kojima potrošači kupuju proizvode upitne kvalitete i bez jamstava o sigurnosti sastojaka. Problemi se ne odnose samo na podrijetlo proizvoda nego i na informacije koje kupci dobivaju prilikom kupnje – govori Kelemen pa domeće kako se udruge za zaštitu potrošača i inspekcijske službe susreću s prijavama zbog izostanka deklaracija na hrvatskom jeziku, neispravnih uređaja te netočnih podataka o količini nikotina i broju udisaja.
– U slučaju kada su proizvodi kupljeni na crnom tržištu ili putem neprovjerenih internetskih trgovina, potrošači mogu imati poteškoća s podnošenjem pisanog prigovora te ostvarivanjem prava na povrat ili zamjenu neispravne robe. Zato je važno obratiti pozornost na to gdje se proizvod kupuje – pojašnjava Kelemen. Upozorava i na proizvode koji oglašavaju iznimno velik broj udisaja. Maksimalni volumen spremnika s nikotinskom tekućinom u jednokratnom vejpu iznosi dva mililitra, dok proizvodi koji oglašavaju 5000, 10 tisuća ili više udisaja u pravilu sadržavaju znatno više tekućine. Kelemen dodaje i da je maksimalna dopuštena koncentracija nikotina u tekućini 20 miligrama po mililitru, odnosno dva posto. Na pakiranju, ističe, trebaju biti navedeni svi sastojci, kontraindikacije i upozorenja o skupinama korisnika kojima se uporaba ne preporučuje, podaci o proizvođaču ili uvozniku te točan sadržaj nikotina i isporučena doza po udisaju. – Postojeći zakonodavni okvir u teoriji je strogo postavljen, no nadzor tržišta na internetu i društvenim mrežama iznimno je otežan i trenutačno nedovoljan za zaštitu potrošača. Dok legalne specijalizirane prodavaonice prolaze provjere dobi kupaca i sanitarne ispravnosti, prodaja se preko zatvorenih grupa, aplikacija za razmjenu poruka i profila na društvenim mrežama može odvijati izvan dosega inspekcijskog nadzora – navodi Kelemen.
Dodaje kako bi kupci trebali provjeriti nalaze li se na pakiranju detaljne upute i upozorenja na hrvatskom jeziku. Prema njegovim riječima, na pakiranju elektroničkih cigareta i tekućina trebaju biti navedeni svi sastojci, kontraindikacije i upozorenja za skupine korisnika kojima se uporaba ne preporučuje, kao i podaci o proizvođaču ili uvozniku, točan sadržaj nikotina i isporučena doza po udisaju. Važno je i zdravstveno upozorenje na hrvatskom jeziku. Dok legalne specijalizirane prodavaonice i domaće internetske trgovine prolaze propisane provjere, prodaja putem zatvorenih grupa, aplikacija za razmjenu poruka poput Telegrama i WhatsAppa te anonimnih profila na društvenim mrežama često se odvija izvan dosega inspekcija. Nadzor dodatno otežavaju anonimnost prodavača i brzo mijenjanje domena lažnih internetskih trgovina.
Kelemen pritom upozorava na razliku između registriranih trgovaca, koji ulažu napore u poslovanje u skladu s propisima i provjeru punoljetnosti kupaca, te neregistriranih preprodavača koji zaobilaze zakonske obveze. Dio njih, navodi, uvozi jeftinu robu bez plaćanja trošarina i izravno je plasira maloljetnicima. Problem vejpova ne završava njihovom uporabom. Jednokratne elektroničke cigarete predstavljaju i ekološki izazov jer sadrže plastično kućište, elektroničke komponente, kemikalije, ostatke nikotina i litij-ionsku bateriju, a nakon uporabe često završavaju u običnom komunalnom otpadu.
– Ti jednokratni vejpovi su zapravo ogroman ekološki problem i školski primjer neodrživog proizvoda. Iskorišteni uređaji često se bacaju u obične kante za smeće, a neki završavaju i u parkovima ili na ulicama. Posljedice mogu biti onečišćenje tla i vode, dok se materijali koji bi se mogli ponovno iskoristiti gube umjesto da se recikliraju. Budući da je riječ o elektroničkom otpadu koji sadrži baterije, takvi bi se uređaji trebali prikupljati u posebnim spremnicima ili vraćati u trgovine. Međutim, Kelemen ocjenjuje da takav sustav u praksi funkcionira vrlo slabo, osobito kada je riječ o proizvodima s ilegalnog tržišta. Odgovornost za zbrinjavanje otpada imaju i proizvođači i uvoznici. Legalni uvoznici i distributeri koji prvi stavljaju proizvode na hrvatsko tržište obvezni su registrirati se i plaćati odgovarajuće naknade za elektroničku opremu i baterije - ističe Kelemen. Ilegalni uvoznici, s druge strane, te obveze izbjegavaju. Zbog toga legalni trgovci snose troškove zbrinjavanja otpada, dok oni koji posluju izvan sustava mogu nuditi niže cijene, ne preuzimajući pritom odgovornost za posljedice koje njihovi proizvodi ostavljaju na okoliš. Kako bi se stanje promijenilo, Kelemen smatra da je potrebno pojačati kontrolu poštanskih i kurirskih pošiljaka te intenzivirati suradnju Carinske uprave i dostavnih službi. Cilj je presjeći kanale kojima se na tržište dostavljaju neprovjereni proizvodi naručeni putem interneta.
Predlaže i zabranu internetske prodaje elektroničkih cigareta krajnjim potrošačima, navodeći da su takvu mjeru već uvele neke države članice Europske unije. Uz to, smatra da bi trebalo uspostaviti javni registar u kojem bi potrošači mogli jednostavno provjeriti je li određeni proizvod odobren i laboratorijski ispitan. Prema njegovu prijedlogu, provjera bi se mogla obavljati skeniranjem QR koda na pakiranju ili putem internetske stranice Sanitarne inspekcije. Kao jednu od potrebnih mjera Kelemen ističe i strože kažnjavanje oglašavanja i preprodaje nikotinskih proizvoda na društvenim mrežama, uključujući profile i influencere koji takve proizvode promoviraju protivno zabrani oglašavanja duhanskih i srodnih proizvoda.
Vejpovi??? Vecernji urednom po Vuku?