Gotovo da nije postojao dom u bivšoj Jugoslaviji koji na počasnom mjestu u regalu ili vitrini nije čuvao barem jedan predmet od stakla ili kristala, simbol blagostanja i obiteljske tradicije. Među tim predmetima posebno se isticala dekorativna zdjela s drškama u obliku golubova, komad koji je danas postao prava zvijezda kolekcionarskog svijeta. Riječ je o proizvodu čuvene slovenske tvornice Steklarna Hrastnik, a primjerci izrađeni tridesetih godina prošlog stoljeća danas na specijaliziranim portalima za antikvitete dostižu cijenu i do 315 eura. Ovaj komad, nekada sveprisutan i dostupan, danas je postao rijedak pronalazak koji budi nostalgiju, ali i predstavlja vrijednu investiciju za poznavatelje, dokazujući kako predmeti s patinom vremena često nose vrijednost koja daleko nadmašuje njihovu prvotnu cijenu.
Uspjeh i prepoznatljivost zdjele s golubovima neodvojivi su od priče o njezinu proizvođaču. Steklarna Hrastnik, osnovana davne 1860. godine, tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća postala je industrijski div koji je pokrivao ogroman dio jugoslavenskih potreba za staklenim proizvodima. Njihov asortiman nije se zaustavljao samo na ukrasnim zdjelama; proizvodili su sve, od čaša i vaza do impresivnih kristalnih lustera koji su i danas traženi na međunarodnom tržištu starina. Tvornica je preživjela sve povijesne i ekonomske bure te danas, pod vlasništvom švicarske grupacije Vaider Group koju vodi slovenski poduzetnik Igor Lah, posluje kao svjetski priznat proizvođač vrhunske staklene ambalaže.
Uz staklene predmete, ponos mnogih jugoslavenskih domova bili su i Vilerovi gobleni. Njihova sudbina na tržištu kolekcionarstva ponešto je složenija, a vrijednost im značajno varira. Dok su se prije desetak godina mogli pronaći za simbolične iznose do 50 eura, danas situacija izgleda znatno drugačije. Rijetki i kompleksni motivi, poput "Tajne večere" rađene s originalnim njemačkim koncima i čak 56 boja, mogu postići cijenu višu od 2.000 eura. Stariji gobleni poput "Bulki" prodaju se za oko 425 eura, dok se manji i jednostavniji radovi, kao što su "Pepeljuga" ili "Mrtva priroda", nude po cijenama od 30 do 45 eura. Vrijednost goblena, dakle, ovisi o nizu faktora: rijetkosti motiva, dimenzijama, broju korištenih boja i, naravno, o trenutnom interesu kupaca koji u njima vide ne samo ukras, već i svjedočanstvo strpljenja i vještine prošlih generacija.
Među predmetima koji su simbolizirali luksuz i profinjenost ističe se i porculan mađarske tvornice Herendi, koji je bio iznimno cijenjen i u Jugoslaviji. Poznat po ručnom oslikavanju, finim detaljima i pozlati, Herendi porculan i danas drži visoku cijenu među kolekcionarima. Na domaćim oglasnicima cijene se kreću od tridesetak eura za manje komade poput šalica ili posudica, pa sve do 420 eura za posebna izdanja. Najrjeđi primjerci, poput unikatnih kutija ili velikih servisa, mogu doseći cijenu i do 2000 eura. Svaki komad Herendi porculana priča je za sebe, a njegova vrijednost ne leži samo u materijalu, već i u umjetničkoj izradi koja ga čini bezvremenskim klasikom.
Kolekcionarska strast ne obuhvaća samo luksuzne predmete, već i one koji su bili dio svakodnevice, a danas bude snažan osjećaj nostalgije. Figurice s natpisom "made in Yugoslavia", nekoć skromni ukrasi, danas su prepoznate kao vrijedan zapis jednog vremena. Njihova vrijednost nije samo materijalna, već i emotivna, jer predstavljaju sjećanje na djetinjstvo i život u bivšoj državi. U ovu kategoriju spada i namještaj. Primjerice, dobro očuvana drvena stolica za ljuljanje, proizvedena u Jugoslaviji tijekom osamdesetih godina, danas se na tržištu antikviteta procjenjuje na više od 110 eura. To pokazuje da se cijeni sve što nosi pečat autentičnosti i kvalitete izrade iz tog razdoblja.
Ironično, dok vrijednost ovih predmeta danas raste, novac iz istog razdoblja doživio je potpuno suprotnu sudbinu. Ekonomska kriza i hiperinflacija početkom devedesetih godina jugoslavenski dinar pretvorile su u bezvrijedan papir. U jednom trenutku tiskana je čak i novčanica od 500 milijardi dinara, koja je samo dva tjedna nakon izdavanja postala potpuno bezvrijedna. Ta drastična razlika između sudbine novca i sudbine predmeta najbolje oslikava pravu vrijednost.