Dvije Slavonke u samo nekoliko klikova ostale su bez novca nakon što su povjerovale lažnim SMS porukama o “ažuriranju mobilnog bankarstva”. Đakovčanki (45) s računa je skinuto 658 eura nakon što je otvorila poveznicu i unijela tražene podatke, dok je Osječanka (24) na gotovo identičan način ostala bez 332 eura. Takve “navlakuše” danas su među najčešćim oblicima financijskih prijevara u Hrvatskoj. Građani svakodnevno dobivaju lažne SMS-ove, e-mailove i pozive u kojima se prevaranti predstavljaju kao bankari, policajci, investicijski savjetnici ili djelatnici poznatih kompanija. Cilj im je isti – domoći se bankovnih podataka i novca. Prema podacima nacionalnog CERT-a, u Hrvatskoj je tijekom 2024. obrađeno više od 1100 kibernetičkih incidenata, a čak 58 posto odnosilo se na phishing, odnosno pokušaje krađe podataka lažnim predstavljanjem. Već godinu poslije broj prijavljenih incidenata skočio je na više od 1500, što pokazuje da problem raste iz godine u godinu.
Martina Vuković iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga upozorava kako su prijevare “eksplodirale” zahvaljujući društvenim mrežama i modernim komunikacijskim kanalima. – Svake se godine eksponencijalno povećava broj financijskih prijevara. Događaju se preko telefona, društvenih mreža i svih mogućih aplikacija – ističe Vuković. Problem je, kaže, što ljudi često reagiraju tek kada ostanu bez novca. – Svaki dan dobivamo pozive i mailove građana koji javljaju da su prevareni. Ima i onih koji provjeravaju postoji li određeno investicijsko društvo i to je odličan potez, ali mnogi se jave tek nakon što izgube novac. Ponekad prijevara traje mjesecima, pa čak i godinu dana, tijekom kojih ljudi više puta uplaćuju novac misleći da ulažu – kaže.
Posebno zabrinjava činjenica da žrtve nisu samo starije osobe i digitalno neuki građani. Na meti su i mladi, studenti, zaposleni ljudi i korisnici internetskog bankarstva. Dovoljno je nekoliko sekundi nepažnje, jedan klik na poveznicu ili kratki telefonski razgovor. Jedan od najraširenijih oblika prijevare danas su lažne investicije. Građanima se telefonom ili preko društvenih mreža obećava brza i ogromna zarada uz minimalno ulaganje. – Najčešći je obrazac kada vas netko nazove i kaže da ćete u vrlo kratkom roku zaraditi puno više nego što ste uložili. Ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, onda vjerojatno i nije istinito – upozorava Vuković.
Prevaranti često koriste lažne internetske stranice koje izgledaju profesionalno, oglase s poznatim osobama ili izmišljene recenzije zadovoljnih ulagača. Nakon prve uplate žrtvama se neko vrijeme prikazuje “rast zarade”, a zatim novac nestaje zajedno s navodnim brokerima. Stručnjaci upozoravaju da je najbolja zaštita – oprez. Banke i institucije nikada putem SMS-a ili e-maila ne traže PIN-ove, lozinke ili jednokratne sigurnosne kodove. Sumnjive poveznice ne treba otvarati, a svaku investicijsku ponudu potrebno je provjeriti na službenim stranicama HANFA-e.