Europski ‘zeleni’ na zub uzeli i plug-in hibride

Nakon hajke na dizelaše, pa i na benzince, europske ekološke udruge počele su rogoboriti i protiv plug-in hibrida, tražeći da ih se izostavi iz državnih poticaja i ostalih pogodnosti koje bi tako ostale rezervirane samo za potpuno električna vozila. Europski parlament prihvatio je sugestije ‘zelenih’ te se očekuje promjena procedure mjerenja emisije za plug-in automobile, što bi trebalo rezultirati većim deklariranim vrijednostima CO2 pa tako i većim cijenama tih automobila.
- Problem će imati proizvođači onih plug-in hibrida koji imaju snagu motora s unutarnjim sagorijevanjem veću od snage elektromotora, jer više neće moći imati deklariranih 50 grama CO2 po kilometru - potvrdili su nam iz krugova automobilske industrije. Sa stajališta ‘zelenih’, sve je čisto - iako imaju kabel za punjenje poput potpuno električnih vozila, plug-in hibride moguće je voziti i samo na benzinski odnosno dizelski motor, koji je u toj kombinaciji obično snažan te emitira ozbiljnu količinu ugljikova dioksida. Nemoguće je natjerati vlasnike plug-in hibrida da se (barem) podjednako voze na konvencionalno gorivo i na struju, pa se ukidanjem povlastica nastoji kupce odbiti od njih. No, ovdje se opet ponavlja amnezija koja je aktualna bila i kod forsiranja potpuno električnih automobila na štetu benzinaca i dizelaša. Zaboravlja se da ni električna vozila nisu potpuno neškodljiva. Treba sagledati čitav životni vijek vozila, a ne samo koliko ono emitira dok je na cesti. Bateriju treba nekako i od nečega proizvesti, kasnije tu bateriju negdje treba neškodljivo odložiti. Također, ne potječe sva struja iz obnovljivih izvora.

- Činjenica je da u svijetu nema dovoljno litija za baterije, kad bi one bile ugrađene u sve nove aute, pa je pred nama izazovno razdoblje - kaže Miljenko Gvozdić iz Suzukija te pojašnjava:
- EU gleda električne automobile kao one koji imaju emisiju CO2 nula, no pitanje je koliko se CO2 u pojedinoj državi stvori dok se proizvede električna energija. Primjerice, Engleska proizvodi oko 300 g CO2 za proizvodnju 1 kWh struje i ako auto troši oko 20-ak kWh/100 km to je oko 6000 g CO2/100 km ili minimalno 900.000 g CO2 godišnje za 15.000 km. Možemo zaokružiti da prosječno kućanstvo koje prijeđe 15.000 km godišnje proizvede oko 1 tonu CO2 s autom koji “ne zagadjuje okoliš”. Smatram da bi se ta vrijednost mogla postići i s jednim manjim benzincem koji proizvodi 60-70 g CO2/km.
Bez obzira na nepovoljnu trenutačnu klimu, automobilska industrija nema namjeru odustati od plug-in hibrida (PHEV), koji su zapravo dobra kombinacija jer omogućavaju i vožnju samo na struju i svladavanje dugih ruta bez opterećivanja lokacijama punionica.
- PHEV vozila su u ovom trenutku zasigurno žrtva politike olakšica, jer su zbog smanjenja odnosno ukidanja (psihološki) neprivlačni za kupnju, zbog čega ih posljedično ni trgovci nemaju na zalihi. S vremenom će se vjerojatno pokazati univerzalnost PHEV pogona tako da smatramo kako će dugoročno preživjeti, posebice kada poticaji ne budu igrali glavnu ulogu kod kupnje ekološki prihvatljivijih vozila - kazao je Tomaž Mikulan, voditelj Kije za Hrvatsku.
- Činjenica jest da je PHEV vozilo samo po sebi kontradikcija jer može raditi s emisijom od 0 g/km, ali i s „redovnom“ emisijom nakon što se potroši baterija. Osobno sam stava da je dugoročno smisleno rješenje jedino vodikom pogonjeni elektromotor i zato me jako veseli kad čitam o ulaganjima u infrastrukturu za punionice vodikom u Japanu te o kontinuiranom razvoju takvih vozila od strane kolega iz Toyote i Hyundaija, ako već nije oportuno reći kako je i hajka na motore s unutarnjim izgaranjem unutar granica EU itekako pretjerana u kontekstu smanjenja cjelokupnog zagađenja - smatra Goran Vinovrški, direktor marke Ford u Hrvatskoj. Domagoj Burić, direktor marke Hyundai u Hrvatskoj, također kaže kako je sva ta hajka pretjerana.

- Prijelazno razdoblje ka nula emisijskim vozilima trebalo se blaže primijeniti, prvenstveno stimuliranjem prodaje hibridnih vozila uz postojeće stimulacije električnih. Ipak, kaže, realnost je drastično smanjenje prodaje prvenstveno dizelskih motora, a u konačnici i svih motora s unutarnjim sagorjevanjem. Mnoge europske države već su definirale rokove za provedbu istoga, pa do 2030. godine Danska planira imati 1 milijun EV na cestama, u UK će se zabraniti prodaja svih novih automobila osim hibrida i EV, Njemačka daje 6000€ poticaja za kupnju EV, dok će Nizozemska u potpunosti zabraniti prodaju svih automobila (i rabljenih i novih) do 2030. godine. Hrvatska, kaže D. Burić, još nema definirane slične planove.
- Mislim da je vrijeme nepostojanja drugih pogona na tržištu novih vozila osim potpuno električnih, srećom, još jako daleka budućnost - smatra Ivo Ivančević, direktor tvrtke Porsche Croatia koja u Hrvatskoj zastupa Volkswagen, Škodu, Audi i Seat:
- Najoptimističnija predviđanja zagovornika tog scenarija govore o 2030.-2040. kao o razdoblju u kojem bi se iz proizvodnje postupno izbacivali motori s unutarnjim sagorijevanjem s ciljem da EU do 2050. bude oslobođena prometovanja tih pogonskih varijanti cestama. Koliko je to realno, pokazat će slijedećih pet godina. Vezano za plug-in hibride, od 17.04.2019. na snazi je Uredba EU 2019/631 Europskog parlamenta i vijeća u kojoj se propisuje državama članicama da bi “trebale prepoznati ulogu vozila s niskim emisijama, a osobito hibridnih električnih vozila na punjenje”.