Na Facebook tek sa 16 godina?

Europski tinejdžeri mogli bi se samostalno na Facebook i ostale društvene mreže prijaviti tek s navršenih 16 godina, najnoviji je prijedlog europskih parlamentaraca. To znači da bi sadašnja granica online punoljetnosti skočila za tri godine. Jer dosadašnja pravila nalagala su da djeca, nakon što navrše 13 godina, slobodno se mogu prijaviti, surfati i družiti se na društvenim mrežama. A Europska unija, čini se, sada stremi dodatnom pooštravanju pravila.

Zaštita podataka

Nova regulativa, naime, dolazi u sklopu prijedloga o zaštiti podataka o kojima se treba raspravljati ovoga tjedna. Amandman je predložio parlamentarni Odbor za građanske slobode, a u njemu se traži da prikupljanje podataka svih korisnika koji nisu navršili 16 godina može biti zakonito jedino uz suglasnost roditelja ili staratelja. Osim na tinejdžere, nova bi se pravila uvelike odrazila na internetske kompanije koje zapravo žive od klikova tinejdžera. Rapidan rast online servisa za komuniciranje većinom duguju upravo tinejdžerima čija se komunikacija pretežno odvija u online svijetu. Posljedično to pak iziskuje da velika većina, u ovom slučaju američkih kompanija mora izmijeniti način na koji je dosad poslovala. Svatko tko želi imati posla s mlađima od 16 godina mora osigurati online obrazac za roditelje, a drugi online servisi, pa i Google moraju omogućiti verificiranje godina na svojim stranicama. A kazna o kojoj se govori u vrijednosti je od pet posto od globalne prodaje.

Mnogi stručnjaci zapravo su ostali šokirani rigidnim prijedlogom EU jer, tvrde, usvoje li se, stroža pravila mogla bi dovesti do suprotnih učinaka. Možda su osmišljena da čuvaju privatnost djece, no u suprotnosti su s načinom na koji svijet danas funkcionira i mogla bi imati obrnut učinak jer će ohrabriti tinejdžere da jednostavno lažu o svojim godinama. Kritičari se posebno brinu što bi se djeci mogao blokirati pristup internetskim službama za pomoć i informiranje i nametnuti još jedan sloj birokracije učiteljima koji koriste internet u nastavi.

Dječji psihijatar Nenad Jakušić, inače dugogodišnji voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih zagrebačke Klaićeve bolnice, za pomicanje granice za korištenje mreža uz pristanak roditelja s 13 na 16 godina kaže:

Prijete suprotni učinci

– Meni djeluje kao znanstvena fantastika da će to držati vodu. Društvene mreže dio su kulture komuniciranja među tinejdžerima danas. Djeca su toliko u tome, doznaju sve i svašta preko njih, od zadaća, ispita i ostalog, da ne znam kako će ta zabrana funkcionirati ako do nje dođe. Mislim da je ova postojeća zakonska granica za djecu prema kojoj ne mogu na Facebook prije 13 godina razumna i da nije nužno podizati granicu na 16 godina ako su djeca pristojno odgojena – smatra Jakušić. Premda društvene mreže imaju, naravno, i svoje loše strane, pa među djecom ima bullyinga i neprimjerene komunikacije, dodaje da neprimjereno komuniciraju djeca koja su odgojno zapuštena. Roditelji trebaju nadzirati dijete, no to ne znači, napominje, da mu trebaju kopati po mobitelu, nego ga odgojno usmjeravati. Djeca koja su dobro odgojena i koja znaju procijeniti što je dobro obično ne prekoračuju granice u komunikaciji na društvenim mrežama.

O načinu reguliranja privatnosti EU raspravlja od 2012. Aktualni zakoni o zaštiti podataka doneseni su još 1995. Izvorni prijedlog zakona o zaštiti djece nadahnut je američkim zakonom o zaštiti privatnosti djece na internetu koji se odnosi na djecu mlađu od 13 godina.

>> Nenad Jakušić: Ako dijete pretjera, morate pokazati ljutnju ili dreknuti

>> Aplikacija Peeple izazvala burne reakcije i prije nego što je pokrenuta