Svaki elektronički uređaj može se prenamijeniti, a od njega se može napraviti i umjetničko djelo. Tako stari mobiteli, CD playeri, kompjutori, sušila za kosu, šivaći strojevi s otpada... mogu postati roboti, glazbeni instrumenti, solarni uređaji, strojevi koji sami crtaju... A takvi uređaji mogu se i spajati sa živim organizmima, biljkama, algama, gljivama... Kako se sve to radi, pokazat će vam ekipa IMM media laba – novog mjesta u Zagrebu u kojem se susreću znanost, umjetnost i tehnologija. Svoj laboratorij otvorili su u Savskoj 25 gdje se sastaju. Cilj im je kroz igru i edukaciju pokazati ljudima kako je to kad umjetnici, biolozi, kompjutoraši, tehničari... surađuju.
Svjetiljka od algi
– Organiziramo radionice 3D printanja, solarne robotike, izrađujemo kućne laboratorije s voćem i povrćem, mikroskope od web-kamera, uradi sam sintesajzere... Materijali i uređaji se tako recikliraju, a i energetski smo osviješteni. Sve se radi na DIY (do it yourself) i DIWO (do it with others) principima – kaže Deborah Hustić, voditeljica ekipe 15-ak biologa, kemičara, FER-ovaca, glazbenika...
A izlošci su im zaista raznoliki. Na primjer, izrada uređaja koji su kombinacija biologije i elektronike zove se biohakiranje, a što to znači, imali smo prilike vidjeti na bioreaktoru – svjetiljci za uzgoj algi klorela. Njezin tvorac, student računalstva Gjino Šutić, nazvao ju je B.O.C.A..
Zainteresirani i stranci
– “B” jer je biogenerator za uzgoj algi, “O” kao oxygen jer stvara kisik, “C” kao cirkadijalni ritam jer može liječiti i nesanice, budući da stvara prirodno svjetlo, koje ujutro budi umjesto budilice, te “A” kao ambijentalna svjetiljka. Uređaj sam složio u jednom danu, algama je bilo potrebno tjedan dana da izrastu, no puno vremena bilo je potrebno da dođem do znanja potrebnog za izradu – kaže Šutić koji ima još jedan zanimljiv rad – gljivu koja svira. – Uzgojena je uz pomoć acetobakterije, to je eksperimentalni materijal koji se koristi za slušalice, a istražuju ga kao flastere jer koža pod njim može disati. Ja sam je još pretvorio u membranski mikrofon ili zvučnik – objašnjava.
Na radionice im se prijavljuju različiti ljudi. Održali su i međunarodne radionice, a javljaju im se ljudi iz Švicarske, Slovenije, Njemačke... Otvoreni su za sve i žele kod ljudi razbiti strah od tehnologije. Tko želi, može doći raditi sa svojim uređajem u laboratorij, dok se radionice naplaćuju između 150 i 200 kuna, i to zbog opreme s kojom se radi.