Knjiga donedavnog grčkog ministra financija Yanisa Varoufakisa (protiv kojega je u domovini upravo podnesena kaznena prijava zbog izdaje nacionalnih interesa) "Ovaj svet može da bude bolji – moji razgovori sa ćerkom o ekonomiji" nije objavljena u Hrvatskoj, nego u Srbiji. Stoga njen naslov i objavljujemo u originalu na srpskom jeziku. Knjigu je objavio beogradski Kreativni centar, a s grčkog na srpski prevela Mina Radulović. Knjiga je plod uredničkog nagovora iz nakladničke kuće Patakis. U Patakisu su se dosjetili da bi sveučilišni profesor političke ekonomije Janis Varoufakis mogao napisati popularni tekst o ekonomiji namijenjen tinejdžerima. Pa je Varoufakis napisao knjigu u formi privatnog obraćanja svojoj kćeri, koja ne živi u Grčkoj, nego u Australiji. Ali knjigu će ipak čitati na grčkom jeziku jer je Varoufakis zabranio njen prijevod na engleski jezik, što je također dio njegova imidža kultiviranog divljaka iz meksičkih sapunica.
Zanimljivo, u knjizi nećete naći nijedan odlomak koji govori o grčkoj krizi koja prijeti opstanku Europske unije. Varoufakis, neosporni ekonomski stručnjak i političar iz nužde koji se voli frajerski slikati na motoru, ali ne voli oko vrata vezati kravatu, nije želio pisati o grčkim dugovima i državnom bankrotu te grčkim političkim elitama koje su uljuljkali jalovi sastanci po rashlađenim kancelarijama u Bruxellesu. Stoga u ovoj knjizi nećete saznati ništa o stvarnim razlozima grčkog ekonomskog kolapsa koji je najozbiljnije do sada ugrozio jedinstvenu europsku valutu euro. Dakle, Varoufakis u pismima kćeri koja ne živi u Grčkoj, nego u dalekoj Australiji i ne zna baš savršeno grčki jezik, ne piše konkretnije o receptu za izlazak iz grčke krize, ali stoga donosi svoj stav o velikim pitanjima tzv. socijalne ekonomije, postavivši već na početku knjige suštinsko pitanje koje sasvim sigurno nije samo ekonomsko. Dakle, zašto Aboridžini iz Australije nisu napali Englesku. Ili, zašto su Britanci napali i podjarmili Aboridžine, a ne obratno. Pita se Varoufakis dalje zašto nijednu imperijalnu silu nisu stvorili ljudi iz Afrike ili iz Australije. Slična pitanja nižu se kroz cijelu knjigu. Odgovori, naravno, nisu ni jednoznačni niti se mogu sabiti u jednu rečenicu. A, da se razumijemo, niti ih je Varoufakis precizno odmjerio.
Uostalom, povijest zapadne civilizacije jest povijest izvrsnih pitanja na koje baš nitko nije dolično odgovorio. Ali, u ovoj knjizi Varoufakis, pišući o slikovitim insertima iz ljudske povijesti, opisuje i rasvjetljava pojavu novca, bankara, dugova, viška vrijednosti, profita, tržišne ekonomije i tržišne posvemašnje diktature koja je naročito potaknuta industrijskom revolucijom začetom u već spomenutoj Engleskoj. Knjiga je doista vrijedna čitanja. Varoufakis tako raskrinkava bankarski poziv, ali i poziciju multimilijunaša i velikih industrijalaca koji su za privatno poduzetništvo i protiv države kada im ide odlično, ali su zato najveći pobornici državnog intervencionizma kada upadnu u probleme i dugove. Varoufakisu je stoga potpuno jasan mehanizam u kojem bankarske dubioze najviše ispaštaju i plaćaju najsiromašniji slojevi stanovništva. To je uhodani mehanizam po kojem siromašnije zemlje Europske unije (a među njima i kolonijalna zemljica Hrvatska) zapravo bogatijim zemljama i gospodarstvima Europe omogućuju profite čak i u doba katastrofalne krize kakva je ova danas. Varoufakis je protivnik takvog mehanizma. A svjestan je i koliko je u ekonomiji važna psihologija te koliko je lako otpisati nepravedne dugove.
Baš dobro da nas VL obavještava o tome kakve se knjige izdaju u Srbiji. Je li knjiga na ćirlilci? Da li je autor članka knjigu pročitao ili nam samo prepričava što je čuo od drugih?