Kako očuvati drvenu tradicijsku arhitekturu od propadanja? Trebaju li se država, grad, ili pak lokalne zajednice više uključiti u njezino očuvanje? To su samo neka pitanja koja je na otvaranju izložbe "Tradicionalna drvena arhitektura Odra - Hrašće - Mala Mlaka, II. dio" u Centru za kulturu Novi Zagreb preksinoć izgovorila njezina autorica Margareta Biškupić, ravnateljica Muzeja Turopolja.
Rijetka ulaganja
– Nažalost, nemamo odgovore na ta pitanja, jer kvalitetno očuvanje po uzusima struke iznimno je zahtjevan i skup posao. Mi iz Muzeja Turopolje prije par godina otkupili smo i renovirali drvenu kuću na području Šćitarjeva. To nas je stajalo 700.000 kuna. Pomnožite sad to sa 30 kuća, koliko ih ima na području Odre, Hrašća i Male Mlake. Nitko zapravo nije dužan obnavljati ih, jer to nisu zakonom zaštićeni objekti. Stoga me veseli uvijek kad vidim da je netko zainteresiran uložiti novac u tu svrhu – kaže M. Biškupić.
Upravo je ova izložba doprinos očuvanju te baštine. Sve tradicijske drvene kuće, odnosno stambeni objekti, popisani su, fotografirani i obrađeni. Autorica dodaje kako se projekt nastavlja i ove godine, u ostalim selima koja pokriva administrativna općina Novi Zagreb, a cilj cijele priče jest monografija drvene arhitekture toga područja. Izložbu je svojim radovima obogatio hobi maketar Franjo Švarc, čije su drvene kuće i crkve u smanjenom obliku posjetiteljima oduzele dah. Jedan od zagovornika obnove drvene arhitekture je i Jadranko Baturić, predsjednik Gradske četvrti Novi Zagreb - zapad, koji je, kaže, kupio i potpuno obnovio kućicu u Dragonošcu.
I Baturić voli drvo
– Mnogi su mi govorili da to srušim, ali srećom, nisam ih poslušao. Ta mi je vikendica, kako se ono kaže, draža od Matanovih dvora. Drvo je najkvalitetniji materijal za život, to znaju čak i modernisti – rekao je Baturić.
