S Anom Fresl, direktoricom konzultantske kuće Projekt jednako razvoj (PJR) razgovarali smo o mogućnostima korištenja EU fondova, kakvi se projekti traže te koji su najčešći problemi s kojima se korisnici susreću.
Tko najčešće aplicira za nepovratna sredstva?
Organizacije civilnog društva, općine, gradovi i županije, regionalne razvojne agencije, obrazovne institucije, javna tijela i poduzeća. Privatna poduzeća tek se moraju pravo aktivirati, što očekujem da će se dogoditi nakon pristupanja EU.
Kakvi se projekti traže?
Svaki natječaj cilja na usko područje, pa je korisnik dijelom ograničen. U tome i jest najveći problem, što ponekad ideja koju potencijalni prijavitelj ima ne odgovara uvjetima natječaja, pa se onda projektni prijedlog mora redizajnirati i prilagoditi natječaju. Inovativne ideje su dobar savjet, ideje koje dodaju vrijednost, neki drugačiji pristup socijalnim uslugama, suradnji s organizacijama civilnog društva, naglašavanje socijalne osjetljivosti tvrtki, novi pristup u poboljšavanju prilika na tržištu rada za osobe s invalidnošću, korištenju resursa tvrtke na prihvatljiv način... Primjerice, ako je cilj natječaja podizanje mogućnosti zapošljavanja mladih ljudi, onda bi projekt trebao identificirati specifičnu ciljanu skupinu koja odgovara profilu u natječaju, istražiti njezine teškoće i mogućnosti na tržištu rada, i zatim identificirati intervencije koje točno odgovaraju tim potrebama te joj takav program aktivnosti osigurati s ciljem održiva zapošljavanja.
Kojim sektorima EU poklanja najviše pažnje?
Smanjivanju strukturnih razvojnih razlika u državi, primjerice smanjenju nezaposlenosti, povećanju kvalitete sustava obrazovanja... S obzirom na to da EU fondovi imaju javni interes, poduzetnici bi trebali razmišljati kako pridonijeti ostvarivanju javnih politika i zajednici i uvijek bi trebali djelovati u partnerstvu s udruženjima, javnom upravom, drugim poduzećima i klasterima.
Što je najveći problem u pripremi projekta?
Sama ideja i mogućnost da ideja pronađe objavljeni natječaj za koji je relevantna s predloženim ciljevima. Natječaji obično ograničavaju vrste organizacija koje se mogu prijaviti, a na kraju postaje problem i partnerstvo koje je načelno uvijek poželjno na projektima (ponekad natječaji postavljaju kao uvjet međunarodno partnerstvo), a u praksi je kvalitetno partnerstvo velika prepreka organizacijama. I nakon toga svaka ideja doživljava realnost suočavanjem s kvalitativnim kriterijima natječaja.
Isplati li se angažirati konzultante?
Konzultant može pripremiti projekt u kraćem vremenu i kvalitetnije od osobe koja se prvi put susreće s EU natječajem. Preporučujem korisnicima da pročitaju tekst natječaja i dokumentaciju i da procijene koliki bi bio trošak mjeseci rada „interne" osobe i da procijene kolike su šanse da projekt prođe nekome tko radi prvi put. Taj trošak treba usporediti s cijenom konzultanta.
Koliko su vaši projekti uspješni?
PJR je specijaliziran samo u području EU fondova. Uspješnost kvalitete pisanja projekata u PJR-u je takva da tri od četiri projektna prijedloga dobiju EU financiranje. Pokrivamo cijeli ciklus. Zbog nebrojenih pogrešaka u provedbi projekata (pogrešno planirano ili nepravilno potrošeno) hrvatski korisnici EU sredstava vraćaju prosječno 20 posto ugovorenih sredstava nazad u EU. Stoga smo odlučili pokrenuti Akademiju o provedbi EU projekata.
Prijava je jedno, a provedba projekta drugo.
Ispit zrelosti svake ideje je provedba projekta. Osim problema kao što su manjak vremena..., problemi se obično vežu uz obrazlaganje izmjena projekta i realokacije proračuna, financijske probleme i teškoće u pravdanju troškova te kao najčešći razlog za gubitak sredstava – nevaljali postupci javnih nabava.
