Vanjskotrgovinski poljoprivredni suficit Srbije u prvom je polugodištu ove godine iznosio 320 milijuna dolara, a Hrvatska je imala čak 368,9 milijuna deficita, što je 64,5 posto pokrivenosti uvoza izvozom.
Krivo usmjereni poticaji
Srbijanski premijer Mirko Cvetković rekao je kako je Srbija na kraju još jedne uspješne poljoprivredne sezone koju, zbog pada cijena goriva, umjetnoga gnojiva i drugih sirovina za proizvodnju nisu ugrozili ni svjetska ekonomska kriza te pad potražnje i cijena poljoprivrednih proizvoda. Dapače, poljoprivreda se u krizi pokazala najvitalnijom granom srbijanske ekonomije, uz vojnu industriju.
U Hrvatskoj pak zdvajaju i seljaci i država. Poticaja i subvencija proizvođačima nikad dosta, a proizvodnja nikad nije bila na nižim granama, osim nekoliko iznimaka. Čak ni pad uvoza od 27 posto u prvom polugodištu, dok je izvoz manji 17 posto, ne ulijeva previše optimizma, s obzirom na to da glavni poljoprivredni uvoznici, zbog premale domaće proizvodnje, nimalo ne posustaju i čine čak 31,5 posto u ukupnom uvozu u RH od 1,05 milijardi dolara.
– Činjenica je da naša poljoprivreda nosi gubitke, a ne prihode. No ne vjerujem srbijanskim brojkama o suficitu. Njihovim je seljacima gore nego nama – kaže Antun Laslo, predsjednik ZUSSB-a.
Mato Brlošić, predsjednik udruge Brazda, kaže međutim kako tu nema ništa sporno. Srbi su već odavno odlučili da će se u njih poticati samo poljoprivrednici do 100 hektara – i to oni koji su u poreznom sustavu – a u nas je od 18 milijardi kuna poticaja u proteklih 20-ak godina više od 50 posto bačeno u vjetar. Poticaje dobivaju i oni kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost od koje ne žive, a i pretvorba je učinila svoje. Mnogi su dobili zemlju koju ne obrađuju i sad na njoj “beru samo potpore”, kaže M. Brlošić, prema kojemu bi pametnije raspodijeljeni poticaji poljoprivrednicima u sustavu PDV-a bili osnova od koje bi poljoprivreda krenula naprijed. Naravno – i uz jeftinije inpute.
I veličina je bitna
Dok Srbima pojeftinjuju, a država štiti i cijene njihovih proizvoda, u RH je u posljednjih godinu dana gnojivo poskupjelo i 40 posto, gorivo svojedobno i više od 100 posto, a zaštitna sredstva 50 posto.
Mladen Pavić, glasnogovornik u Ministarstvu poljoprivrede, kaže kako je za srbijanski suficit u poljoprivredi zaslužna i veličina teritorija i struktura agrara, naslijeđena od bivše države. Hrvatska je oduvijek najviše polagala na ratarstvo, a Srbija na voće i povrće koji su mnogo dohodovnije kulture. Hrvatska je tako zadnji put poljoprivredni suficit imala 1992. jer u RH nikada nije isticana poljoprivredna proizvodnja.
Da se u nas može mnogo više proizvoditi svjedoči i to da je na istim zemljišnim i industrijskim potencijalima u vrijeme bivše Jugoslavije suficit bio gotovo milijardu dolara.
U Srba suficit 320 milijuna, a naš deficit 369 milijuna dolara
Hrvatska je oduvijek najviše polagala na ratarstvo, a Srbija na voće i povrće koji su mnogo dohodovnije kulture, kažu u Ministarstvu poljoprivrede RH.
Komentara 10
Nemački ili francuski seljak hrani 35-40 građana, bugarski 15, a srpski i hrvatski 4-5. Jugoslovenski je hranio 19. Sve je jasno iz ove matematike...
04.10.2009. u 23:14h odpreko je napisao/la: a sta sa ovim clankom hocete da kazete da smo mi veci seljaci od vas:):):) ==================== 0 Ma jok. Vi ste seljaci, a mi normalni hrvati smo seljačine koji trpimo i plaćamo nesposobne kamenoglavee i k tome i financiramo i Crkvu i BiH i imamo više općina i birokrata nego vi i to skoro troduplo.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Po VL svuda je bolje nego u nas. Evo podataka Svjetske Banke o BND na podrucju ex-yu. Hrvatska - 58 mild $, Slovenija 48 mild. $, Srbija - 40 mild. $, BH 16 mild. $... Bice da je Anton Laslo u pravu, ni tamo nije bolje.