Tužiteljstvo Srbije: Nismo podigli optužnicu protiv Vesne Bosanac

rambo zahebo si se, danas krećemo na vaše suradnike na Pantovčaku, suradnicu Jacu će vam srediti Pernar a mi domoljubi ćemo ove druge.

Mislio sam da je naš predsjednik ono baš pravi intelektualac i vizionar alli jest kuac, sad vidim da je slinavi beskičmenjak. Fuj fuj fuj.

Ramo šepavi bravar nije mogao kao ni ostala ghamad

Biće da treba još.........Respektabilnih Pemzija.....evo još ....se ove godine pojavilo . 200.000....novih branitelja.........valjda imaju...albanske svječice....he he he

Ma ne piše srbija te optužnice, naivci, već UDBO-ČETNIČKE IZDAJICE po našim tužilaštvima, iz koji često \"cure\" informaCIJE.

dok je HDZ na vlasti..........svi smo protiv EU...iz inata....iako smo svjesni da to nije dobro.....nećemo da nam ovi Zločinci seru da su nas oni uveli u EU...

profa - kao i uvijek, srpski izvrćeš - radi se o četničkim krvolocima

Valja je sada očito da je novokomponirana pomirba sa Srbijom ZAPRAVO KOLABORACIJA UDBAŠKIH IZDANAKA S LIJEVE I DESNE STRANE DRINE.

E baš si panj. Sigurno si pripadnik\" vaših 183956 nešto\" i sljedbenik Amfilohija NATO ti čuva manastire po Kosovu da ne postanu slastičarnice.-U Haagu vas ima bar za jednu satniju. Čuj srpska suverenost.

Tužiteljstvo Srbije: Nismo podigli optužnicu protiv Vesne Bosanac i zasada ne treba pakirati pastu za zube i donji veš i spremati se na sudovanje i robiju..

Srbijansku politiku moramo svi mi kojima nanosi zlo diskreditirati, a potom i uništiti.

Srbi se polako, ali sigurno, grupiraju u novi ideološki rat. I prošli put je sve počelo od ideologije SANU i SPC, a završilo krvoprolićem. Srbi su odmah nakon izgubljenog rata započeli s planom kako ga pretvoriti u pobjednički i stvoriti novi srpski mit.

HRVATSKA EMIGRACIJA je osnovala svoje TAJNE SLUZBE jer nevjeruje ovima u HRVATSKOJ ima sve ovlasti i radi po zakonima ZAPADNIH ZEMALJA ---krece u LOV NA VJESTICE .......uskoro.....

Rekoh da g.Kosor predlaže Stanimirovića za istražitelja zločina nad Srbima a Pupovca za glavnog Mupovca!

Ljudi vi bi trebali znati da imate još udbaškog kadra,ali još nešto ,recite u kakvoj zemlji obavještajac može biti civilni ministar,malo analizirajte pa ćete vidjeti da je to ustvari jednostavno.....

DIO POPISA PRIPADNIKA SRBIJANSKIH TERORISTIČKIH POSTROJBI NA KORDUNU I BANOVINI 1991-1995 ADŽIJA, MILAN, (?), 42 godine, iz Bukovice, Srbijanac, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajimaima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda, općina Karlovac. ADŽIJA, MILE, (Ilija), rođen 1953. god. u Mandić Selu, općina Karlovac, Srbijanac, u vremenskom razdoblju od 5. X. 1991. god. do 1. lipnja 1992. god. kao pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske SAO Krajine, po činu vojnik telefonist, bio na položajima u mjestu Stipani. Od prosinca 1992. god. do kolovoza 1995. god. nalazio se na položajima područja Jeleša do Turnja, u predgrađu Karlovca. ADŽIJA, MIRKO, (?), 44 godine, iz Zimića, Srbijanac, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. sudjeluje kao vojnik u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda, općina Karlovac. AJDINOVIĆ, ĐURO, (Milan), rođen 14.08.1963. god. u Vrginmostu, Srbijanac , od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav \"Stanice javne bezbednosti\" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BAKIĆ, MILAN, (Miladin), rođen 6.09.1951. god. u Perni, općina Gvozd, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, Srbijanac , u drugoj polovici 1991. god. na području općina Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. BAKIĆ, NIKOLA, (Miloš), rođen 1.01.1953. god. u Topuskom, prebivalište u Topuskom, općina Gvozd, u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srbijanske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napad na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto. BANDA, MILUTIN, (Georgije), rođen 22.10.1938. god. u Cvijanović Brdu, općina Slunj, Srbijanac, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti. BASARA, BOŽO, (Simo), rođen 25.02.1951. god. u Slunjskim Moravicama, Karlovac, Srbijanac, u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. god. viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. BASARA, JOVO, (?), pristupio srbijanskim paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. BEKIĆ, DUŠKO, (Pero), rođen 12.12.1970. god. u Topuskom, općina Vrginmost, Srbijanac, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav \"Stanice javne bezbednosti\" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BEKRIJA, (?), (?), 30 godina, iz Tušilovića, Srbijanac, u vremenskom razdoblju od studeoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda. BERBERINA, ĐURO, (Rade), rođen 6.08.1954. god. u Skakavcu, Karlovac, Srbijanac, viđen od strane svjedoka kao pripadnik neprijateljskih snaga koje su u vremenskom razdoblju od srpnja do listopada 1991. djelovale na području Skakavca, Slunjske Selnice, Slunjskih Moravica, Trebinja i Utinja. BERBERINA, MILORAD (Miloš), rođen 13.10.1964. god. u Vojniću, općina Vojnić, prebivalište u Karlovcu, Srbijanac, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj \"Miliciji SAO Krajine\", odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. BJELIĆ, ČEDOMIR, (?), pristupio srbijanski m paravojnim postrojbama u Gornjoj Trebinji dobivši naoružanje i odoru. Odlazi na držanje seoskih straža, a od studenoga 1991. god. do veljače 1992. god. borbeno djeluje na prvim crtama prema položajima HV na Kublarima. Potom odlazi na vojni poligon u Cerovac. Od svibnja 1992. god. pristupio 3. četi 1. bataljona XI. brigade u vojarni Mekušje gdje ostaje do kolovoza 1995. god. djelujući borbeno u naseljima Brođani i Kamensko. BJELIĆ, NIKOLA, (Maksim), rođen 10.08.1963. god. u Vojniću, prebivalište u Topuskom, općina Vrginmost, Srbijanac, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav \"Stanice javne bezbednosti\" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BJELIĆ, SVETOZAR, (Ljuban), rođen 4.07.1964. god. u Vrginmostu, Srbijanac, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav \"Stanice javne bezbednosti\" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BJELOBABA, ĐURO, (Janko), rođen 15.11.1952. god. u Raduču, općina Gospić, prebivalište u Dugoj Resi, Srbijanac, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću. BJELOVUK, MILE, (?), 35 godina, iz Jasnić Brda, Srbijanac, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane. BJELOVUK, MILIĆ, (?), 46 godina, iz Trupinjaka, Srbijanac , u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane. BLAŽEVIĆ, LJUBAN, (?), 30 godina, Tušilović, Srbijanac, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda. BLAŽEVIĆ, MILE, (Ignjatije), rođen 6.06.1951. god. u Karlovcu, Srbijanac, dana 1. prosinca 1991. god. u Krnjaku, SO Karlovac, preuzeo dužnost u tzv. \"Ratnom predsjedništvu\". Potom je sudjelovao u koordiniranju i vođenju oružanih akcija protiv legalnih hrvatskih snaga. Kao posljedica neprijateljskog djelovanja sela Knez Gorica, Skakavac, Brežani, Kamensko, Lipje, Kablari i Mikšić Selo sa pretežno hrvatskim stanovništvom okupirana su, stanovništvo gotovo potpuno iseljeno, a kuće opljačkane, razorene ili spaljene. BOGDANOVIĆ, GORAN, (Milutin), 35 godina, iz D. Perjasice, Srbijanac, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XIII. brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Imenovani je aktivno sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak. BOLIĆ, ŽELJKO, (Stevan), rođen 20.07.1964. god. u Malom Kozincu, općina Duga Resa, prebivalište u Malom Kozincu, Srbijanac, u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vojniću. BOROTA, NENAD, (Đuro), rođen 13.01.1969. god. u Topuskom, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbijancima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav \"Stanice javne bezbednosti\" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BOROTA, NIKOLA, (Petar), rođen 23.07.1956. god. u Vrginmostu, Srbijanac, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva o izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav \"Stanice javne bezbednosti\" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa. BOŽIĆ, DRAGOMIR, (Jovan), rođen 2.08.1964. god. u Karlovcu, Srbijanac, u drugoj polovici 1991. god., kad pobunjeni Srbi u okviru organiziranja oružane pobune osnivaju zatvor u Vojniću, prihvaća dužnost zatvorskog stražara i radi u tom zatvoru u kojem se zatočenike mučilo primjenjujući najgore metode. Uslijed takvog tretmana život su izgubila dva civila hrvatske nacionalnosti. BOŽIĆ, SLOBODAN, (?), 32 godine, iz Vojnića, Srbijanac, u vremenskom razdoblju od 11. mjeseca 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda. BRDAR, MARKO, rođen 15.12.1948. god. u Loskunji, općina Vojnić, Srbijanac, u lipnju 1991. god. postaje pripadnikom civilne zaštite u Vojniću, gdje obnaša dužnost stražara kod bolnice i spomenika na Petrovcu sve do kolovoza 1992. god. Iza toga bio je pripadnik XI. brigade, 4. bataljuna, 2. čete, obnašao dužnost vojnika na položajima Popović Brdo i Slunjska Selnica djelujući iz vatrenog oružja po pripadnicima HV i redarstvenih snaga na području Rečice i Blatnice. BRDAR, SVETOZAR, (Mirko), rođen 5.10.1967. god. u Karlovcu, prebivalište u Vojniću, općina Vojnić, Srbijanac, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj \"Miliciji SAO Krajine\", odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. BRKIĆ, MILAN, (Milovan), rođen 18.01.1962. god. u Velikoj Kladuši, općina V. Kladuša (BiH), prebivalište u Karlovcu, Srbijanac, zajedno s ostalim djelatnicima Policijske stanice Vojnić dobrovoljno pristupio neprijateljskoj, nelegalnoj \"Miliciji SAO Krajine\", odnoseći sa sobom kompletnu opremu, naoružanje i službenu iskaznicu. Svoju odluku su donijeli sukladno odluci civilnih organa vlasti pobunjenih Srba i uključili se u oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske s namjerom da područje općine Vojnić otcijepe od RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine. Konačni cilj im je bio pripajanje ovog hrvatskog teritorija tzv. Velikoj Srbiji. BRKIĆ, NIKOLA, (Petar), rođen 11.01.1953. god. u Gejkovcu, prebivalište u Gejkovcu, općina Vojnić, Srbijanac, tijekom 1991. god. bio raspoređen na stražu u selu Grabovcu. U siječnju 1992. god. raspoređen je u drugu jedinicu koja je držala stražu na bosanskoj granici kod mjesta Rudnik, 1993. god. odlazi na položaj u mjesto Ruševac u sastav minobacačkog voda 2. bataljuna. Na minobacaču je bio punilac i pomoćnik nišandžije; na ovom položaju je bio mjesec dana. Ponovno je mobiliziran 30. srpnja 1995. god. u 2. četu 1. bataljuna XIII. brigade tzv. Vojske RSK i rasporeden na području Primišlja, općina Slunj, gdje je oružano djelovao protiv legalne vojske Republike Hrvatske, s cljem sprječavanja dolaska hrvatske vlasti na ovaj dio hrvatskog teritorija, te radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije. Za vrijeme vojno-redarstvene operacije \"Oluja\" uhićuju ga pripadnici HV-a 7. kolovoza 1995. god.

KRONOLOGIJA ZLOČINA SRBIJANSKIH TERORISTA i SRBIJANSKOG DRŽAVNOG TERORIZMA nad Hrvatima 1991-1993 Svibanj 1991. pokolj u Borovu Selu 2. svibnja 1991. 12 osoba. Napad na policijsku ophodnju. Srpanj 1991. pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991. Počinili pobunjeni Srbi. Kod Dvora nana Uni. Masakr zarobljenih civila. Pokolj u Zamočama 26. srpnja 1991. Četnici. Masakr hrv. policajaca. Pokolj u Strugi 27. srpnja 1991. 12 osoba. Četnici iz Dvora na Uni. Hrv. civili iz Zamlaća kao živi zid. Masakrirano 5 hrv. policajaca. Istog dana su ubijene još 3 osobe u Dvoru. Pokolj u Kozibrodu 26. srpnja 1991. 10 osoba pripadnika hrvatskog MUP-a. Pokolj u Dalju 1. kolovoza 1991. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. 5 osoba. Radnici na željeznici, ubili ih kolege s posla, iz susjednog sela. Pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991. 5 osoba. 5 staraca. Pokolj u Bjelovcu 14. kolovoza 1991. Kod Petrinje. Pokolj u Lovincu 14. kolovoza 1991. Kod Gospića. Pokolj u Pecki 16. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. 4 starije osobe. Čuntić i Dragotinac. 16. kolovoza 1991. pokolj policajaca u Žutoj Lokvi. 24. kolovoza 1991. 4 osobe. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a. od Srp. Vojske. Pokolj u Skeli kod Gline 29. kolovoza 1991. 10 osoba. Rujan 1991. pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. 20 Hrvata. Pokolj u Četekovcu kod Kostajnice, od Srp. Vojske. 3. rujna 1991. 24 Hrvata.. Balincima i Čojlugu, kod Slatine, Srp. vojske. Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. 20 masakriranih hrv. gardista. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. Petrinja, položaj oko nove bolnice. 18. rujna 1991. 17 masakriranih osoba pripadnika ZNG. Autokamp Grabovac, Plitvička Jezera 25. rujna 1991. 3 malodobne osobe. Srp. vojska. (JNA) Listopad 1991. pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline 1. listopada 1991. pokolj u Čorcima 4. listopada 1991. pokolj u Vagancu 9. listopada 1991. pogrom u Lovasu 10. listopada 1991. pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića 13. listopada 1991. pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991. U općini Perušić, pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991. 32 osobe, kod Gline. Pokolj u Karancu 17. listopada 1991. 4 hrv. civila Mučeni u policijskoj postaji Beli Manastir i smaknuti na farmi. Pokolj u selima Skakavcu i Brešanima. sredina listopada Pokolj kod Baćina 20. listopada 1991. Pokolj u Lipovači 28. listopada 1991. Lipovača/Drežnik. Pokolj u Petrinji 4. studenog 1991. 76 osoba. Pokolj u Poljanku 7. studenog 1991. 6 civila. U općini Korenica. Pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. 42 osobe (16 djece). Pokolj u Erdutu 9. studenog 1991. 15 osoba. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Erdutu 11. studenog 1991. 5 civila. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari.] Pokolj u Saborskom 12. studenog 1991. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog. Ovčara 18. studenog 1991. Masakr u Škabrnji 18. studenog 1991. Pokolj u selu Klancu sredina studenog 1991. 20 hrv. civila. Četnici. Kod Slunja. Pokolj u Dabru 21. listopada 1991. 7 osoba. Kod Vrhovina. Ekshumirani su 4. travnja 1992. Pokolj u Vrhovinama 22. i 23. studenog 1991. 8 hrv. civila. Četnici. Vrhovine i Dabar. Pokolj u Smoljancu 4. prosinca 1991. 7 osoba. Plitvički kraj. Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. Uk. 7 civila. U općini Korenica. Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. 15 hrv. civila (3 malodobne djece) Pripadnici postrojbe t.zv. RSK t.zv. \"šiltovi\". Gornje Jame, Glina. Pokolj u Voćinu i Humu kod Slatine 12.-14. prosinca 1991. 47 hrv. civila. Voćin i Hum kod Slatine. Pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Srp. odmetnici. Kod Hrv. Kostajnice. Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. 21 hrv. civil (4 djece). IDG Jose Kovačevića i \"Šiltovi\". Joševica na Banovini, od Gline. Pokolj u Erdutu 26. prosinca 1991. 7 osoba. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. 5 hrv. civila (5 staraca). U zadarskom zaleđu Siječanj 1992. pokolj u Polju i Lađevačkom selištu 16.-21. siječnja 1992. 10 osoba. Četnici. 10 hrv. civila. Kod Slunja. Pokolj od strane Četnika u zaseoku Šašići kod Ervenika (Knin). 18. siječnja 1992. 4 osobe (2 malodobne djece.) 1993. Pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. 10 civila. Rujan 1993. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993. 3 civila, 11 ranjenih od mine, prigodom počasti.

06.03.2011. u 15:10h proročica je napisao/la: mustafo, daj nam adrese! U lov u lov za narod svoj! ------------------------------------------------------- izhakiraj stanicu MUP-a i dobit ces sve adrese..

a jbg,zamisli da su te mongoli jebali 800 god,jer tacno toliko ste robovali hunima....posle se cudite sto ste toliko ruzni i retardirani i nakazni.....nije ni vama ustasama lako.

užas... koja nepravda...ovi srbi ne prestaju izazivati .......