Sadite travu, ona je 10 puta isplativija od kukuruza!

Ja sam sadio pa u zatvoru zavrsio

Činčile, nojevi, puževi, lješnjaci s tartufima, aronija, paulovnija, miskantus... Svake godine nova stvar za megasuper zaradu!

Odmah svi prestati uzgajati kukuruz i baciti se na trstiku, jer kada bi sada svinje, goveda, konji i perad krenule na travu sličnoj trstici, ove životinje bile bi puno zdravije, puno više bi izrasle a perad bi nesla ne jedno nego odmah 2 jajeta. Zato ne treba pusta polja orati i na njima zasijati kukuruz, repu ili žito i sl, već samo na pustačama uzgajati travu sličnoj trstici. Jer ove kulture koje su provjerene stoljećima i koje su do danas hranile ljude i životinje, očito su prošlost, sada će mo navaliti na trstiku i graditi kuće od materijala čija je osnova trstika.

Da bi sadili Miscanthus trebate: 1. detaljne podatke o podnositelju zahtjeva tj. ime i prezime tj. naziv i sjedište Vaše tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte; 2. znanstvene i hrvatske nazive vrsta – – hrvatsko ime, ako postoji, je potrebno i poželjno upisati. Međutim, najvažnije je da napišete validno (binominalno) znanstveno (latinsko) ime jer komercijalna imena nisu validna. Molimo da ne koristite trgovačke nazive i oznake, niti u zahtjev da unositi imena cijelih rodova (budući da rod sadrži veliki broj vrsta, a dopuštenje se može izdati jedino za neku vrstu ili hibrid, ne i za cijeli rod). U suprotnom nije moguće za neispravno navedenu vrstu procijeniti ekološki rizik. 3. broj ili količinu jedinki – predviđeni ili procijenjeni broj jedinki koje planirate uvoziti/stavljati na tržište/uvoditi u prirodu; 4. podrijetlo jedinki – znači potječu li predmetne jedinke iz uzgoja ili su izuzete iz prirode. Ujedno molimo da u zahtjevu navedete i državu podrijetla i/ili uvoza; 5. opis razvojnog stadija ili oblika; 6. opis svrhe uvoza, stavljanja na tržište ili uvođenja, a za uvođenje u prirodu i opis načina uvođenja, uključujući vremenski raspored tijekom godine te predviđenu veličinu područja s točnom lokacijom uvođenja, te 7. državne biljege u protuvrijednosti od 70,00 kn. Ukoliko se, na temelju stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode, utvrdi da za zahtijevano uvođenje u prirodu/stavljanje na tržište/uvoz ne postoji ekološki rizik, Ministarstvo izdaje dopuštenje na rok do 5 godina. Ako u postupku izdavanja dopuštenja Ministarstvo utvrdi da postoji ekološki rizik uvođenja u prirodu/stavljanja na tržište/uvoza određene strane vrste, zatražit ćemo pisanim putem od Vas da nam dostavite studiju o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu u roku koji ne može biti dulji od jedne godine. Detalje o tome na koji način se izrađuje i što sve mora sadržavati studija propisano je Pravilnikom o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (Narodne novine, broj 35/2008<http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_35_1217.html>). Troškove izrade studije snosi podnositelj zahtjeva. Po zaprimanju izrađene studije, Ministarstvo će o podnesenom zahtjevu i navedenoj studiji informirati javnost njihovom objavom na web-portalu Ministarstva u trajanju od 30 dana tj. provest će javnu raspravu. Ukoliko se, na temelju stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu i uzimajući u obzir mišljenje javnosti, utvrdi da za zahtijevano uvođenje u prirodu/stavljanje na tržište/uvoz strane vrste ne postoji ekološki rizik, Ministarstvo izdaje dopuštenje na rok do 5 godina.

"OTKRIĆE ZAGREBAČKIH AGRONOMA Znanstvenici sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta pronašli su biljku koja može rasti na zapuštenim poljima diljem Hrvatske" ??????? Senzacionalno otkriće biljke koja je "već zaludila poljoprivrednike diljem Europe". :)))

Tko god vjeruje novinarima odnese gace na stapu

A onda poslije berbe i jedite travu....nemojte kukuruz

Isto ovo neki dan pisalo u srbijanskom Blicu, tamo je zovu slonovom travom, samo za rizom pisalo drugačije, da su sadnice skuplje ali isplativije. Tko će ga sada znati ?!

Sadnice svake godine kupovati, isplativije, građevni materijal i staro dobro "loženje" za energiju. Kupovinom sadnica od "prve ruke" prekupca već je zarada manja, isplativost upitna, ne razmnožava se - gmo možda, dok se traže i uvjetuju obnovljivi izvori energije nudi se "loženje" pod biomasu i građevni materijal, je svakako za naše podneblje. I na kraju bitno, jeftinija za uvoz jer je u Kini proizvode za kikiriki. Dok za našu floru nema mjesta ili je neisplativa i dalje nam se gura neka koja nije iz ovih krajeva da se poljoprivreda i hrana ubiju do kraja.

to je prava stvar za hrvatske poljoprivrednike - uzgajanje korova. posadiš i samo čekaš da naraste..

Nek država posadi travu. Imaju polja. I nek plasiraju.

Sadite ono za što imate tržište

Nije mi nešto jasno ili nije jasno onome koji je pisao ovaj članak.Naime biljka je već od prije uvežena i poznata u Europi i poznata je njezina korisnost a u zadnje vrijeme kako pisač članka piše "zaludila je poljoprivrednike Europepe od Engleske,Portugala,Njemačke do Grčke" Pa što su to onda znanstvenici sa Agronomskog fakulteta otkrili?

Evo dozvolili mi ovi iz UDB-e, da konačno dam koment. Kratko: kuda ide sve ovo? u 3. Svjetski rat. Pobubijaj, uništi, razori sve što čovjeku služi, iiiiiiiiiiiiiiiiiii: onda sve iz početka. Ljudi su postali zombiji!!!!!!!!!

mi hrvati najviše volimo poljoprivredne kulture koje jednom posiješ i onda samo bereš, nemaš više posla s njima, kao i sa ovom čudesnom biljkom. ona ne treba ni gnojiva, kako tekst sugerira. zemlju valjda treba čisto ko neku podlogu, valjdada bi i beton bio ok. bitno da se ne širi, ne... to je neka gmo priča valjda. ili teški hibrid? još i poticaje bi oni, a ne bi radili ništa! poticaji se trebaju davati samo za onu proizvodnju u kojoj treba puno raditi. za jedno sijanje i 40 žetvi bi trebalo prije porez uvesti, nego poticaj.

Dakle mi nek sadimo travu a uvozni lobi nasi rodijaci ce nama hranu uvoziti i nama prodavati.Jos jedan dokaz slucajne drzave jer jedino u slucajnoj drzavi koju vode lopovi je moguce vrsiti ovakovu propagandu.

Svi znamo da trava i korov je problem poljoprivrednika.Kako se rijesiti problema kada trava sazri i unisti nam plodna polja.Kako se moze iskorijeniti.

jesi otkrio toplu du. pa uvijek se vise isplatilo saditi travu nego kukuruz. za gram trave dobijes koliko za sto kila kukuruza

Da li se ova trava zaista sadi ili se, normalno, kao i svaka druga trava, seje? Znate, ja mogu da shvatim da neko ko je odrastao u gradu nema nikakav osećaj za raliku između sađenja i sejanja ali mi smo ipak seljački narod i velikom delu pučanstva veoma smeta krivo upotrebljen termin iz agrotehnike.

Može li se ta trava jesti , danas je industrajska potražnja, sutra gotovo a kukuruz je hrana koja uvijek treba. Da je trava ispltiva cijela Francuska i Njemačka bi bile posijane travom Ovi sa Agronomskog su bedaci treba navodnjavati zemlju i stvarati polja hrane a ne trave, Mi ne možemo ovisiti o uvozu hrane.