Pobijedili su euro i Angela Merkel, izgubila je Velika Britanija! Tako bi se najkraće mogao opisati rezultat povijesnog summita EU koji je u petak održan u Bruxellesu, a na kojemu je prvi put, doduše samo kao promatrač, sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo. Hrvati su već istoga dana kada su potpisali Ugovor o pristupanju EU imali priliku svjedočiti dramatičnom sastanku na kojem se odlučuje o sudbini Unije. Čelnici 26 zemalja članica EU postigli su dogovor o strožoj i prije svega jedinstvenijoj proračunskoj politici, što je po analitičarima ključno za spas eura i eurozone. Protiv je bila samo Velika Britanija.

>>Britanci: Sami smo u čamcu na vesla protiv tankera EU-26

“Trijumf Angele Merkel i poraz Velike Britanije”, naslovi su vodećih europskih portala.

"Merkozy-mjere" spasa

Protiv sporazuma bila je samo Velika Britanija, a činjenica da jedna od najznačajnijih zemalja EU zastupa samo vlastite interese pokazuje da ovakva Europa nije jedinstvena. Britanci su bili protiv sporazuma i promjene pristupnih ugovora jer EU planira uvesti i veći nadzor nad financijskom industrijom, što bi moglo smanjiti moć najvećega europskoga financijskog središta London Cityja. – Britanci su ostali sami – kazao je jedan visoki europski dužnosnik. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nije skrivao žaljenje što nije postignut dogovor svih članica, ali je usprkos tomu rekao kako se radi o “primjerenoj odluci”. – Novi međuvladin ugovor osnažit će upravu, vjerodostojnost i pravila eurozone – rekao je Barroso.

Spasonosne mjere EU koje su osmislili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, između ostalog, predviđaju uvođenje “kočnica zaduživanja” u nacionalno zakonodavstvo i automatsko uvođenje kazni za zemlje koje se ne budu držale kriterija za gospodarsku stabilnost. Dosad kazne nisu bile automatske, nego se o njima odlučivalo od slučaja do slučaja. Kompatibilnost dogovorenih mjera s europskim zakonima nadzirat će Europski sud. Ostavljena je i mogućnost uvođenja spornih europskih obveznica, koje ne zagovaraju Merkel i Sarkozy. Sporazum predviđa i nadziranje nacionalnih proračuna, tako da deficit neće smjeti premašiti 3 posto BDP-a. Deficit manji od tri posto u eurozoni trenutačno imaju samo Finska (-2,5%), Luksemburg (-1,7%), dok jedino Estonija ima suficit (+0,1%).

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koju se uz francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja smatra glavnom zagovornicom jedinstvenije proračunske politike, smatra da je sporazum, iako ga nije podržalo svih 27 nego 26 članica, velik uspjeh za posrnulu zajedničku valutu. – 17 zemalja zone eura mora ponovno dobiti na vjerodostojnosti. I mislim da smo današnjim zaključcima to dobrim dijelom i postigli. Ovo je veliki korak prema stabilnoj Uniji – zaključila je Merkel. Za “Merkozy-mjere” na kraju je glasovalo 26 od 27 zemalja EU, no u prvi tren podršku je odbila dati Mađarska, dok su Švedska i i Češka tražile malo vremena da se konzultiraju sa svojim parlamentima. Na kraju su i Mađari, Šveđani i Česi pristali na sporazum koji će napokon stvoriti fiskalnu uniju, doduše za sada bez Velike Britanije.

Stabilizacija od 500 mlrd. €

Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB), ocijenio je odluku korakom naprijed prema jačanju proračunske discipline. Tržišta su najprije negativno reagirala na informacije o podjelama u EU, ali burze su se brzo oporavile i počele rasti nakon što su još tri zemlje prihvatile sporazum. Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy utješio je prisutne zaključkom da je sad važno da Europa pošalje signal da stoji iza svoje valute. – Ugovori između pojedinih članica mogu se brže mijenjati nego zajednički ugovori, a sad je brzina najvažnija kako bismo djelovali vjerodostojno – kazao je Van Rompuy. Također je dogovoreno da će europski stabilizacijski mehanizam, koji će stupiti na snagu u srpnju 2012., biti vrijedan 500 milijardi eura, dvostruko manje nego je bilo planirano.