Nasastanku na Bledu hrvatski i slovenski financijski stručnjaci France Arhar i Zdravko Rogić dogovorili su se kako će objema vladama predložiti da zajedno pošalju pismo Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, kako je predložila hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, te će od Basela zatražili ponovno razmatranje mogućnosti za rješavanje pitanja stare devizne štednje Ljubljanske banke.
Dvojica financijskih stručnjaka potvrdila su kako su i sami spremni dodatno se angažirati te otići i na razgovore u BIS, no najavljuju da će – usprkos tom prijedlogu – nastaviti s iznalaženjem bilateralnog rješenja čije konture imaju, ali ih nisu bili spremni javno predstaviti, jer – prihvati li Basel ponudu – rješenje će morati uključivati suglasnost svih država bivše SFRJ
Podsjetimo, Basel se 2010. proglasio nenadležnim, no pokušat će se ponovno, a Arhar i Rogić pokušat će na pregovore nagovoriti i ostale zemlje bivše države, potpisnice sporazuma o sukcesiji, potpisanog u Beču 2001., istaknuo je Arhar.
Slovenski stručnjak posljednih je tjedana pod velikim pritiskom tamošnje politike: ministar vanjskih poslova Karl Erjavec inzistira da hrvatska strana povuče punomoći hrvatskim bankama za tužbe protiv LB, jer, u protivnom, Slovenija neće ratificirati Pristupni ugovor s EU. Arhar je dans smirio tonove, rekavši kako tužbe nisu od jučer, da ne smiju i ne mogu biti prepreka daljnjim dogovorima jer je, uostalom, nakon njih i potpisan sporazum o sukcesiji te – kad se bude postigao dogovor – tužbe ionako ne bi više vrijedile.
Erjavec je izrazio zadovoljstvo sastankom na Bledu, kazavši da je na njemu i hrvatski pegovarač potvrdio stajalište da nije riječ o klasičnom bilateralnom pitanju, već o sukcesiji. Sljedećeg tjedna odgovorit će V. Pusić oko prijedloga za Basel. Ipak, ostaje pri tom da se tužbe moraju povući jer se ne zna koliko bi mogli trajati pregovori u Baselu, a "Slovenija ne može čekati unedogled".
>>Službeno: Proljeće čekaju samo Ljubljana i Berlin
>>Pusić: Odbili su nas, ali, ako hoćete, idemo ponovno u Basel
Zašto dug štedišama nije pitanje sukcesije? Da ne ponavljam priču vezanu uz privatno pravne odnose s jedne strane i državno pravne odnose s druge strane reći ću sljedeću činjenicu: sudovi, kao temeljne pravne institucije jedne države su do 1994. godinene presuđivali u korist štediša. Te presude su se izvršavale na način da je centrala u Ljubljani svakomjesečno slala u filijalu Zagreb određene količine deviza te su štediše tako dobivale svoj novac. Digresija: da je pitanje štednje sukcesijsko pitanje sudovi, bi stopirali tužbe i uvjetovali bi ih rješenjem sukcesije. Da je kojim slučajem Ljubljanska banka završila u stečaju to bi bilo čisto sukcesijsko pitanje. Što se dalje događa. Slovenija donosi sporni Ustavni zakon i radi presedan svjetskih razmjera – Ustavnim zakonom osniva banku. Svaki komentar suvišan.