U ovom je trenutku u Hrvatskoj zaposleno ukupno 229.435 državnih službenika i namještenika. Od toga više od polovice, njih otprilike 130.000, otpada na zdravstvo i školstvo, a, suprotno javnoj percepciji, u svim državnim ministarstvima radi ukupno 6651 državni službenik.

>> Broj zaposlenih u ministarstvima

Zahtjev Europske komisije

Podaci su to koje je dosad prikupilo Ministarstvo uprave u sklopu projekta formiranja registra državnih službenika. Čim se registar do kraja popuni, dostavit će se Ministarstvu financija kao podloga za isplatu plaća. Tko neće biti u registru, neće mu se moći isplatiti mjesečna naknada za rad.

Formiranje registra znači da će napokon na jednome mjestu biti sortirani podaci o svim ljudima koji primaju plaću iz proračuna. Ti podaci bit će dostupni državnim tijelima i bit će podloga za realizaciju dvije milijarde kuna uštede na primanjima državnih službenika, što je najavio ministar financija Slavko Linić, ali i za reformu cijele državne uprave.

Za neke bitne izračune registar je već sada dobra podloga. Tako se iz njega izvlači podatak prema kojemu će 31. prosinca 2012. godine 1749 osoba navršiti 65 godina, otići u mirovinu i rasteretiti sustav od mogućeg viška zaposlenih i davanja za njihove plaće. Do kraja godine u mirovinu će 266 zaposlenika u državnim tijelima, i 1483 u javnim službama.

U Hrvatskoj ukupno ima 2238 institucija i sve one trebaju Ministarstvu uprave dostaviti podatke o službenicima za potrebe registra.

Golema razlika u brojkama

– Tek kada će on biti podloga za isplatu plaća, registar će imati smisla. Bez toga je on samo sredstvo za statistiku, a kao takav je preskup i neisplativ – kaže visokopozicionirani izvor iz Ministarstva uprave i tvrdi da će inzistirati da se projekt koji je otvoren prije nešto više od godinu dana, i to na izravno traženje Europske komisije, što prije dovrši.

Registar treba biti podloga i za upravljanje ljudskim potencijalima. Treba dati pregled nad strukturom zaposlenih, a to je bitno za određivanje platnih razreda, za planiranje plaća, a iz njega će se vidjeti i kakav je raspored određenog profila službenika – ima li, primjerice, pravnika u jednoj službi previše, u drugoj premalo i treba li ih prerasporediti.

U odnosu na vrstu podataka koje sadrži, registar će pobrojati sve institucije te sve zaposlenike. O državnim službenicima vodit će se osobni podaci i to od mjesta stanovanja, njihova cijelog radnog vijeka te obrazovanja – i to od formalnog obrazovanja do tečajeva i stranih jezika koje govore. U registru bit će podaci o članovima obitelji državnog službenika te o njegovoj eventualnoj invalidnosti, potom rješenje o njegovu zapošljavanju te o svim nagradama, kaznama i eventualnim promaknućima tijekom državne službe.

No, prije nego registar posluži svojoj osnovnoj svrsi, da bude temelj za isplatu plaća, morat će se još mnogo raditi na sređivanju podataka. Primjerice, trenutačno postoji razlika od čak 8365 državnih službenika u odnosu na evidenciju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U Ministarstvu uprave tu golemu razliku tumače pogreškom pri masovnom unosu podataka u drugoj polovici prošle godine.

Najmanje u turizmu

Kada se pogleda broj zaposlenika po ministarstvima, vidljivo je da su najveći “gutači” proračuna u školstvu i zdravstvu. Tako je u školstvu (i to bez visokog obrazovanja) zaposleno 67.230 osoba, a u zdravstvu zaposleno je njih 60.170. Ako se iz Ministarstva unutarnjih poslova izostavi policija, a iz Ministarstva financija Porezna uprava i financijska policija, po broju zaposlenika prednjači Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija sa 1233 zaposlenika. Neočekivano slijedi Ministarstvo poljoprivrede sa 758 zaposlenih. Najmanje je ljudi u Ministarstvu turizma – samo je 80 zaposlenih.