Nakon što je europski povjerenik Oli Rehn 29. kolovoza drugi put upozorio Sloveniju da u zamjenu za produljenje roka za smanjenje prekomjernog deficita mora ubrzati strukturne reforme, premijerka Alenka Bratušek najavila je novi paket reformi do 25. rujna. Jedna od mjera o kojoj se razmišlja jest i uvođenje Linićevih fiskalnih veza, a posljednja dva mjeseca Slovenija je smanjila plaće, povećala PDV na 22 posto, predložila zakon kojim će se uvjeti za odlazak u mirovinu vezati uz 40 godina staža i 60 godina života, a mijenja se i zakon o radu. Osim prema Sloveniji, packe su upućene i Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Belgiji, kojima je u svibnju ove godine Komisija dala određene ustupke uz uvjet da se reformiraju.
Dan D 22. listopada
Hrvatska će još kratko vrijeme biti pošteđena prigovora te vrste, a naš dan D mogao bi biti 22. listopada, kada se očekuje objava takozvanog fiskalnog izvješća, podataka o proračunskom manjku i javnom dugu. Njihova će visina odrediti brzinu i težinu prilagodbe k poželjnom manjku od 3 posto BDP-a i javnom dugu od 60 posto.
– To je polazna točka fiskalne konsolidacije u nekoliko idućih godina, koja će se i formalno regulirati između Vlade i Europske komisije kroz proceduru prekomjernog deficita – kazao je nedavno potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavljujući reforme koje bi trebale zahvatiti i rashodnu stranu proračuna.
Sudeći po tome što je ministar financija Slavko Linić jučer pred izvoznicima u Dubrovniku kazao – “da je 200 milijardi kuna javnog duga zločin javne potrošnje” – idućih se tjedana mogu očekivati svakakvi potezi.
– U školstvu će raditi samo oni koji su potrebni, smanjit će se i izdvojiti administracija, javna uprava bit će racionalizirana, a u zdravstvu će osim administracije poraditi i na racionalizaciji broja bolnica i odjela. Socijala ide u krive ruke. Koriste je oni koji rade na crno, švercaju i primaju socijalnu pomoć ne zato što ne rade, već zato što nisu prijavljeni – kazao je ministar Linić, kojemu će, usprkos njegovoj gorljivost i agilnosti, proračun krojiti Oli Rehn, a ne on sam jer će, ulaskom u proceduru prekomjernog deficita, Hrvatska izgubiti fiskalni suverenitet.
Prema objašnjenju Hrvatske narodne banke, procedura prekomjernog deficita pokreće se za svaku članicu EU čiji je manjak opće države nominalno veći od 3%. Po njihovoj procjeni manjak (ESA 95) opće države u 2013. mogao bi iznositi 4,8% procijenjenog BDP-a, što je za jedan postotni bod više nego u 2012.
Bit ćemo 17. na listi
Potvrdi li 22. listopada tu procjenu i Eurostat, Hrvatska će biti na osmom mjestu po veličini proračunskog manjka među 28 članica EU, od kojih se njih šesnaest nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Hrvatska će biti sedamnaesta pa će nam do kraja ove godine ili na početku iduće Komisija odrediti rok u kojem se proračunski manjak mora svesti na prihvatljivu razinu, pri čemu godišnji iznos prilagodbe strukturnog salda ne može biti manji od 0,5% BDP-a. Linić kaže da bi ta obveza značila 1,5 milijardi kuna manje rashode, a ako se tome pribroji rast troškova za kamate na postojeći dug, to onda pretpostavlja smanjenje državne potrošnje za tri milijarde kuna godišnje. Hrvatskoj će, prema Linićevoj procjeni, trebati tri godine da javne financije dovede u red, što znači da bismo tek 2017. godine bili skinuti sa procedure prekomjernog deficita.
A do tad će, sudeći po preporukama koje su dobile Slovenija i druge države, ova vlada morati odraditi reforme od kojih su bježale sve dosadašnje. Od Belgije je, primjerice, zatražena reforma dugoročno neodrživog mirovinskog sustava i promjena mehanizma za određivanje plaća, Francuska treba smanjiti trošak rada, izdvajanja za socijalu i podići radni vijek, na što je predsjednik Hollande ljutito odbrusio da mu neće Komisija diktirati što će i kada raditi. Hollande si tu vrstu arogancije možda i može dopustiti, no Josipović ili Milanović nisu u toj poziciji. Za neispunjavanje preporuka dobivenih tijekom procedure članice eurozone mogu biti kažnjene novčanom kaznom u protuvrijednosti 0,2 do 0,5 posto BDP-a dotične zemlje, dok nove članice mogu ostati bez financijske pomoći iz fondova.
>>Linić: Proračun se više-manje puni kao što je i planirano
