Upita li se autore Hrvatskog školskog pravopisa, koji potpisuju Stjepan Babić, Sanda Ham i Milan Moguš, zašto bi to štivo trebalo zauzeti važno mjesto na policama svakog učenika i studenta u našoj zemlji, odgovorit će na prvu: napisano je vrlo jednostavno.
- Kad pišete pravopis i gramatiku za nekoga tko ne zna pravopis i gramatiku, morate ih napisati tako da on može naučiti temeljne pojmove i uočiti odnose u gramatičkom sustavu. Ne trebate se previše služiti znanstvenim nazivljem, niti složene pojmove izlagati na složene načine, sve se može reći vrlo jednostavno. I vrlo je bitno školarce od malih nogu priučavati na hrvatsko nazivlje. Tako ih učimo da hrvatski jezik ima velike izražajne mogućnosti i da sve može reći hrvatski. Važno je dati obilje jednostavnih primjera koje učenici i studenti mogu razumjeti, pružiti im temelj, izložiti vrlo jednostavan sustav na koji će oni moći nadograđivati. Važno je da korisnici imaju pouzdanja da će doista naučiti hrvatski, onaj koji je samosvojan i onaj koji se oslanja na duboku hrvatsku tradiciju. Roditelji i nastavnici s te strane mogu mirne duše dati djeci u ruke Pravopis i Gramatiku – započinje prof. dr. sc. Sanda Ham.
Profesorica Ham suautorica je Hrvatskog školskog pravopisa i autorica Školske gramatike hrvatskoga jezika.
Pravopis uz Večernji list izlazi u nedjelju, a gramatika će naše čitatelje dočekati na kioscima u ponedjeljak. Razumljivost i jednostavnost o kojoj govori, vjeruje autorica, odlikuje i njezinu Gramatiku koja je objavljena u ukupno pet izdanja, a znači to da izlazi punih 15 godina.
- Važno je imati pravopis i gramatiku, ali i rječnik u svome domu jer su oni temelj hrvatskog standardnog književnog jezika, javnog jezika kojim komuniciramo. Što bolje poznajemo jezik komunikacije, bit ćemo uspješniji u toj komunikaciji. Svi mi koji govorimo hrvatskim književnim jezikom trebamo poznavati gramatička i leksička pravila kako bismo mogli uspješno komunicirati. Ako toga nema, nastaju nejasnoće i nesporazumi. Navest ću svoje nedavno iskustvo iz bolnice u Zadru, gdje mi je rečeno neka mi suprug donese šugaman i neka zamotam led u lancun pa stavim na rame. Ali nije mi od prve bilo jasno. Šugaman je, inače, ručnik, a lancun plahta. Evo razloga da svi znamo kako je u hrvatskom književnom jeziku ručnik, a onda u našem domu i našem privatnom govoru to može biti i zadarski šugaman i slavonski peškir. Kako ne bi bilo komunikacijskih nesporazuma, svi trebamo poznavati književni jezik – poručuje naša sugovornica.
Kada govorimo o poštivanju gramatičkih i pravopisnih pravila, sklizak je teren elektronska komunikacija, u prvom redu stoga što je vrlo brza.
- Kada pišete privatne mailove, sms poruke ili komentirate na Facebooku, želite biti kratki, jasni i vrlo često se ogriješite o gramatička pravila. Međutim, kada privatno komuniciramo jedni s drugima, ta komunikacija nije javna i nismo dužni poštivati sva pravila. Ja mogu svojoj prijateljici poslati sms "Oš doć?", to je sasvim u redu. No, ne mogu takvu poruku poslati studentima. Hoće li se ta privatna komunikacija, koja ne mora slijediti normu jer nije javna, pretočiti u hrvatski književni jezik, najviše ovisi o profesorima hrvatskog jezika. Učenicima treba od malih nogu usaditi svijest o tome da je privatna komunikacija jedno, a javna nešto sasma drugo i u njoj vrijede druga pravila – ističe profesorica Ham.
Najčešće pravopisne pogrješke uočila je, navodi, u pisanju zareza te velikog i malog početnog slova.
- Začuđuje me to jer se u pisanju zareza i malog i velikog slova norma rijetko mijenja. No, pravopisnih pogrješaka je općenito malo jer postoje programi koji ih ispravljaju, više je leksičkih pogrješaka. Ne može se reći, a govori se na državnoj televiziji, "Vatrogasci napokon odmaraju", nego "odmaraju se" – navodi ona primjer. Često se čuje i "platiti će", "vidjeti će", a u budućem vremenu ispred pomoćnog glagola "ću, ćeš, će" treba izostaviti "i" u infinitivu. Ispravno je, tako, "platit će", "vidjet će".
- Bolna točka su ipak nepotrebne tuđice. Ne treba nam beauty blogerica, ne treba nam hapšenje (koje je opet zaredalo). Anglizam i srbizam za hrvatski su jezik, kao nepotrebne tuđice, nepoželjni – zaključuje.
>>U ponedjeljak, 28. 8. svim čitateljima darujemo Školsku gramatiku hrvatskoga jezika! Jednostavna, pregledna, pisana u obliku pitanja i odgovora, odlična je pomoć učenicima osnovnih i srednjih škola. Uz ovaj priručnik gramatika više neće biti bauk!
Odličan savjet, pišite kako vam se sprdne, sad uz "jeli" i "dali" kao upitne oblike u e-mailovima mi dolazi "jer" kao upitni oblik ("jer si dobio moj mail od jučer?"), negacije se pišu zajedno kakve god bile ("neusudim se pitati")) pa ćemo se za godinu-dvije pitati zašto službeni e-mailovi po poduzećima izgledaju kao da ih je pisao predškolac.