Prema nacrtu prijedloga zakona o porezu na nekretnine koji je dostavljen mjerodavnim Vladinim tijelima na očitovanje, predmet oporezivanja porezom na nekretnine sve su nekretnine, izgrađene i neizgrađene, koje se nalaze unutar granica građevnog područja naselja. Na neizgrađenoj nekretnini na kojoj je započeta gradnja, porezna osnovica odredit će se u visini 70 posto fiskalne vrijednosti neizgrađene nekretnine. Ako ta nekretnina ni nakon dvije godine ne dobije uporabnu dozvolu kao sagrađena nekretnina, uzet će se u obzir obavljena poboljšanja.
Žalba ne pomaže
Sve nekretnine upisat će se u Fiskalni katastar koji će voditi Porezna uprava, ali predlagatelj zakona traži od Državne geodetske uprave i jedinica lokalne samouprave da do kraja ožujka 2013. godine Poreznoj upravi dostave sve podatke o nekretninama na svom području, s podatkom o OIB-u korisnika, tipu nekretnine, površini, namjeni, pripadnosti katastarskoj općini, čestici i kućnom broju. Poreznim obveznikom postaje stvarni korisnik nekretnine kojim se može smatrati: vlasnik, stanar, posjednik. Ako se iz svih okolnosti ne može utvrditi porezni obveznik, poreznim obveznikom proglašava se nekretnina, koja se zadužuje porezom. Osoba koja se prema odredbama Zakona smatra poreznim obveznikom, obvezu plaćanja poreza na nekretnine ne može koristiti kao dokaz u postupku dokazivanja prava vlasništva na nekretnini. Žalba na rješenje o utvrđivanju poreza ne odgađa izvršenje rješenja.
U Fiskalni katastar upisivat će se sve nekretnine prema stvarnom stanju, i legalne i nelegalne. Porez će se plaćati i na nezakonito sagrađene nekretnine prema stvarnom stanju izgrađenosti, a njihovi korisnici ili vlasnici neće moći dobiti nikakve olakšice dok te objekte ne legaliziraju. Porez će se plaćati na temelju fiskalne vrijednosti nekretnina koja će se utvrđivati postupkom masovne procjene jednom u pet godina. Najveća je olakšica predviđena za prostor koji služi za trajno stanovanje, a to će pravo članovi uže obitelji, bračni drugovi i maloljetna djeca, moći iskoristiti samo za jednu nekretninu u kojoj su prijavljeni. Najveća će se olakšica priznavati i za legalan najam stana. Status nekretnine za povremeno stanovanje imat će kuća za odmor, apartman i slična nekretnina. Iznajmljivači soba, postelja i apartmana također su u toj drugoj kategoriji. U trećoj su skupini nekretnine koje se ne koriste, nisu u funkciji ili nisu legalizirane i na njih će se plaćati maksimalni porez od 1,5 posto. Ministarstvo financija tvrdi da će porezno opterećenje nekretnina za stanovanje i povremeno stanovanje biti na razini dosadašnjih davanja za komunalnu naknadu i porez na vikendice. Olakšice se neće automatski odobravati, nego će ih svi porezni obveznici morati zatražiti do kraja kolovoza 2013. godine kod nadležnog tijela i priložiti dokaze.
Jedinice lokalne samouprave mogu samostalno propisati socijalne programe, prema kojima se određeni vlasnici mogu osloboditi utvrđenog poreza ovisno o razini ostvarena dohotka. Ministarstvo financija ne može trenutačno procijeniti koliko će ih stajati uspostavljanje Fiskalnog katastra u prvoj godini provedbe zakona.
Prihodi manji?
Slovenci su, primjerice, na uspostavljanje svog registra nekretnina potrošili otprilike 11 milijuna eura, što je 0,8 posto poreznih prihoda prikupljenih 2011. na lokalnoj razini. Ministarstvo financija navelo je u nacrtu prijedloga zakona procjenu da će lokalne jedinice od poreza na nekretnine prikupiti 2,6 milijardi kuna, ali tu je brojku izbjeglo spomenuti na svojoj prvoj javnoj prezentaciji poreznih načela. Sada se od komunalne naknade godišnje prikupi 2,9 milijardi kuna pa proizlazi da bi zakon za lokalne jedinice bio nepovoljniji od komunalne naknade. Stvarni učinci moći će se izračunati tek kad se vidi struktura nekretnina.
>>Izračunajte koliki ćete porez plaćati za svoje nekretnine
Zaista narode, treba izaći na ulice i smjeniti ovu Nesposobnu vlast na silu. U daljnjem postupku postupiti kao što su Rumunji postupili 1990tih sa svojim Premijerom i njihovom svitom, jedino je riješenje