Arbitražni sporazum o kojem su se dogovorili premijerka Jadranka Kosor i njezin slovenski kolega Borut Pahor neodoljivo podsjeća na sporazum Račan-Drnovšek iz 2001. Posebice članak 3. u kojemu se određuje da će arbitražni sud ustanoviti vezu Slovenije prema otvorenom moru.

Strah od kupnje teritorija
Hoće li Slovenija dobiti vezu s otvorenim morem, nije sporno, arbitražni sud mora samo odrediti kakva će biti. Upravo u strahu od “kupnje pregovora hrvatskim teritorijem” oporbeni čelnici u srijedu nisu takvo što, bez dodatnih objašnjenja premijerke Kosor, željeli podržati.

>>Rudolf optužuje: Sad će i Sarajevo tražiti izlaz na otvoreno more

>>Milanović: Prihvatit ćemo sporazum ako se Kosor ispriča za demagogiju

>>Ivkošić: Slovenija zapravo želi naftu i plin

Osim “stika z odprtim morjem” oporba je u strahu i od odredbe prema kojoj je odluka arbitražnog suda obvezujuća za sve. Ipak, očekuje se da će nakon današnjeg sastanka J. Kosor i Milanovića veći dio oporbe prihvatiti sporazum, ako ni zbog čega drugoga a ono da se ne bi opet zakočili pregovori s EU. Tako je u planu da arbitražni sporazum Kosorova potpiše idući tjedan u Stockholmu.

– Mislim da će se sve ovo rasplesti na dobro svih nas – rekla je premijerka Jadranka Kosor dolazeći danas na sastanak šefova država ili vlada koji pripadaju Europskoj pučkoj stranci.

Kazala je kako “razumije da predsjedniku SDP-a treba još vremena za vijećanja” te dodala da će se, nakon što ih obavi, njih dvoje napokon dogovoriti”.

– Potom bih išla u Sabor i, bude li većina zastupnika smatrala da je sporazum dobar, sljedeći ću ga tjedan potpisati – napomenula je J. Kosor. Ne opterećuje se, kazala je, pitanjem što bi za hrvatske pristupne pregovore značilo odbijanje sporazuma jer smatra da “svaka parlamentarna stranka mora ponijeti svoj dio odgovornosti”. Dogovor o Ljubljanskoj banci sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, kaže, nije postigla, ali dobrim ističe to što su pitanje otvorili.

Ekskluzivno: Sporazum RH i Slovenije

Za riječ “junction” (spoj) iz engleskoga izvornika prijedloga arbitražnog sporazuma, koja se odnosi na odnos slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem, Jadranka Kosor kaže da “nije dobro izdvajati neku samostalnu riječ ili rečenicu, nego sporazum treba gledati u kontekstu jer se, primjerice, neki članci međusobno nadopunjuju, pa tek kad imate pred sobom cjelinu, možete dobiti pravu sliku”. J. Kosor sastala se i sa slovenskim čelnikom oporbe Janezom Janšom koji je bio “prijateljski i konstruktivan”.

– Drago mi je što je sporazum javno podržao i predsjednik Mesić, da je prepoznao kako pruža okvir za rješenje spora i odvaja ga od pristupnih pregovora – zaključila je Jadranka Kosor.

“Pahor obmanjuje”
Slovenska pučka stranka (SLS) očekuje da će Pahorova vlada prekinuti zauzimanje za potpisivanje takvog arbitražnog sporazuma koji je za Sloveniju štetan, kažu u SLS-u.

Nakon razgovora J. Kosor s oporbom “maske su napokon pale” i pokazalo se da “Hrvatska želi dobiti čvrsta jamstva kako će Slovenija preko arbitražnog sporazuma izgubiti teritorijalni dodir s međunarodnim vodama”. Uvjereni su da Pahor obmanjuje izjavama, da arbitražnim sporazumom Slovenija zadržava teritorijalni dodir s otvorenim morem.

Janša je danas najavio da će njegov SDS glasovati protiv arbitražnog sporazuma s Hrvatskom ako on ostane ovakav kakav je trenutačno. Dodao je i da je referendum o sporazumu "gotovo neizbježan".

Sabor daje zeleno svjetlo premijerki za sporazum
Najkasnije u ponedjeljak Sabor će dati suglasnost Vladi da potpiše Sporazum o arbitraži sa Slovenijom. Iako će zastupnici HNS-a i neovisni Dragutin Lesar tražiti da se odluka donese dvotrećinskom većinom od 102 glasa, ustavno-pravni stručnjaci tumače da je za ovu fazu dovoljna i obična većina. To znači kako bi bilo dovoljno da u sabornici bude 77 zastupnika, od kojih bi 39 odobrilo premijerki da potpiše sporazum. Naime, glavni je prijepor u Saboru jučer i bio oko toga s kolikom je većinom potrebno donijeti odluku. Ista je procedura provedena, podsjetimo, kad je Sanader tražio dopuštenje da potpiše sporazum sa Slovenijom o prvom Rehnovu prijedlogu.

Taj sporazum, međutim, nikad nije došao u Sabor na ratifikaciju jer ga Slovenija nije nikad potpisala.

– Hoće li za prolaz samog Arbitražnog sporazuma, kad dođe u parlament na ratifikaciju, trebati dvotrećinska ili obična većina ovisi o tome mijenjaju li se državne granice ili se utvrđuju. Ako se tek utvrđuju, dovoljna je obična većina – protumačio je Vladimir Šeks. Iako bi se iz toga zaključilo da najavljuje kako će i za ratifikaciju sporazuma dostajati 39 glasova jer se granica na moru ne mijenja nego se utvrđuje – u nacrtu sporazuma spominje se i kopnena granica koja već postoji – pretpostavlja se da će se sporazum ratificirati dvotrećinskom većinom.

Manjinac Furio Radin kaže da je sporazum velik korak naprijed jer RH ne bi ušla u EU još deset godina. Samo je jedan pojam, preveden kao “kopča” ili “spojnica”, podložan interpretaciji jer nije pravni, ali, kaže Radin, zbog toga je rizičan i za nas i za Sloveniju. Mi ćemo ga tumačiti kao funkcionalnu vezu s otvorenim morem, a Slovenija kao teritorijalnu vezu, kaže Radin. No riječ je, ističe, ipak o sporazumu koji tek trasira način rješavanja problema, a ne samo rješenje.