Vlada će danas predstaviti svoj prijedlog zakona poreza na nekretnine koji će se početi primjenjivati od 1. travnja 2013. godine, a naši izvoru kažu da će biti korekcija u odnosu na prve neslužbene stope. Osnovna stopa poreza na nekretnine ostaje 2 posto kako se i najavljivalo, ali opterećenje za kuće i stanove u kojima se živi ne bi trebalo biti veće nego sada.
Rješenja do kraja 2013.
Za prostor u kojemu građani stanuju plaćao bi se porez po stopi od 0,07 posto, a ne 0,2 posto kako se prvo spominjalo. Vlast se na to odlučila jer su simulacije pokazale da bi oporezivanje kuća u kojima se živi sa 0,2 posto bilo bitno skuplje od komunalne naknade, a Vladi to nije bio cilj. Ministar je sa svojim prijedlogom upoznao i članove Vlade te je nakon konzultacija o mogućim poreznim stopama, koje su se kretale u rasponu od 0,07 do 0,2 posto za prostor u kojima se živi, Vlada odlučila pokrenuti javnu raspravu, koja će trajati četiri mjeseca, s prijedlogom od 0,07 posto. Procjena je da će s tom stopom od kuća u kojima se živi prikupiti oko dvije milijarde kuna poreznog prihoda. Još najmanje milijardu kuna trebao bi donijeti porez na vikendice, drugi, treći i svaki daljnji stan i građevinsko zemljište. Istovremeno s uvođenjem poreza na nekretnine ukinula bi se komunalna naknada koju autonomno naplaćuju lokalne jedinice. Da ne bi došlo do zastoja u dotoku novca, sadašnja će se komunalna naknada voditi kao akontacija poreza, a do kraja 2013. godine svi će vlasnici nekretnina dobiti godišnje rješenje s konačnim obračunom poreza.
Stopa od 0,07 posto uglavnom bi trebala zadržati isto opterećenje na kuće i stanove za život, ali teško je reći hoće li to biti tako sve dok se ne vidi kako će se određivati vrijednost nekretnina. Neke naše simulacije pokazuju da bi novi porez mogao biti čak i nešto niži od komunalne naknade. Na procjeni vrijednosti nekretnina cijelu iduću godinu radit će Porezna uprava sa stručnim odjelima gradova i općina. Osnovica za procjenu trebala bi biti tržišna vrijednost nekretnine. Primjerice, u zagrebačkoj drugoj zoni stan u zgradi sagrađenoj prije 30 godina prodan je ovih dana po 1300 eura kvadrat. Kad bi ta cijena bila osnovica, godišnji bi porez po stopi od 0,07 posto bio 477 kuna. Komunalna naknada zajedno s vodnim doprinosom (168 kn godišnje) sada iznosi 697 kuna pa proizlazi da bi porezna obveza bila 50-ak kuna niža. Zasad nema najava da će se ukinuti vodni doprinos od 20 lipa po kvadratu. Svaka druga i daljnja nekretnina u vlasništvu građana oporezivala bi se sa 0,4 posto tržišne vrijednosti ako je u najmu, a dva posto ako se ne koristi. Vikendice bi se, primjerice, oporezivale s dva posto, a kako hrvatski građani posjeduju oko 180 tisuća vikendica, najveći bi se porezni pritisak prebacio na njih i one koji imaju više stanova u vlasništvu. Bankarski kredit za stan neće biti izuzet iz osnovice, ali lokalne bi jedinice mogle uvesti neke socijalne elemente i kod poreza na nekretnine. Petina općina i gradova sada nema komunalnu naknadu, a trećina onih koji imaju uveli su niz olakšica i izuzeća za zdravstvene, vjerske, obrazovne ustanove, pojedine socijalne kategorije stanovništva i slično.
Plaćat će i strani vlasnici
Porez će plaćati i strani vlasnici nekretnina, a država će do njih dolaziti putem OIB-a. Svakom strancu koji je obavio neku transakciju u Hrvatskoj Porezna je uprava već dodijelila OIB. Tek kad dobije taj broj, strana osoba može upisati vlasništvo nekretnine u zemljišne knjige, a OIB joj je i potreban zbog toga jer kupnjom nekretnine postaje porezni obveznik. Osim na nekretnine, porez će se plaćati i na zemljište u građevinskoj zoni kao i izdvojeno građevinsko zemljište.
>>Uvede li se porez, cijene nekretnina mogle bi pasti 30%!
Liniću treba novaca a ne pravednosti. i to je tragedija ove vlade, sve se rješava kroz povećanje poreza. a kako ćemo mi mali ljudi zaraditi da to platimo to nemaju rejšenja, svaki dan 870 novih ljudi na burzi.