Formulacija iz presude Haaškog suda generalima Gotovini i Markaču o postojanju udruženog zločinačkog pothvata podigla je na noge hrvatsku javnost. Može li se ta teza srušiti u žalbenom postupku, razgovarali smo sa sveučilišnim profesorom međunarodnog prava akademikom Davorinom Rudolfom.

Kako komentirate nastojanja političara da se pažnja pokloni isključivo žalbi, a da se ne analizira prvostupanjska presuda?

- To je nedopustivo podcjenjivanje javnoga mnijenja i bacanje u još dublji očaj građana. Zbog niza dvojbi trenutak je da se ispita i analizira što je tko u državnome vrhu učinio tijekom suđenja. Propusti li se taj trenutak, aktualna vlast ponijet će tešku hipoteku zataškavanja činjenica o suđenju i presudi koja je izazvala razorne učinke.

Tko bi se trebao prihvatiti tog posla?

- Saborska ili vladina komisija, ali sastavljena od male skupine neovisnih stručnjaka i intelektualaca. Sabor ili Vlada morali bi naložiti institucijama i pojedincima da toj komisiji, pod prijetnjom oštrih sankcija, daju na uvid svu dokumentaciju i obavijesti.

Jeste li vi spremni ući u takvu komisiju?

- Naravno.

Postoji li šansa da se ospori kvalifikacija o udruženome zločinačkom pothvatu?

- To je krajnje dvojbena doktrina, pogotovo u njezinu ekstenzivnijem obliku, koju osporavaju i pojedini suci i sudska vijeća međunarodnih sudova, pa i Haaškoga tribunala. Nema takve norme u međunarodnome običajnome pravu, nema je među opće priznatim načelima međunarodnoga prava, u konvencijama, ni u zakonicima većine država. Proizvod je Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Doktrina je u Tribunalu upotrijebljena 1999. u presudi Tadiću, a generali su osuđeni za zbivanja iz 1995. Nitko ne može odgovarati za kazneno djelo ako takvo djelo, kada je počinjeno, nije bilo u zakonu.

Kako gledate na formulaciju da je tijekom Oluje postojao međunarodni oružani sukob?

- Ta fraza, smatram, kazuje da je postojao rat između Srbije i Hrvatske, a ne između tzv. SAO Krajine i Hrvatske. U međunarodnome pravu rat je oružani sukob samo između država.

Transkripti razgovora predsjednika Tuđmana pomogli su tužilaštvu da konstruira kvalifikaciju o zločinačkom pothvatu? Kako gledate na to da su dospjeli u Haag?

- Pitanje je jesu li poštovani propisi o državnoj tajni, jesu li transkripti autentični, prijevodi precizni... Primjerice, “očistiti teren” u vojnoj terminologiji ima jedno značenje, a sucu koji razmišlja o etničkom čišćenju drugo.

Zastupnica Vesna Pusić kaže da je bivši predsjednik Mesić bio dužan te transkripte dati Haagu?

- Ne čitam izjave gospođe koja je u Saboru okrivila vlastitu državu za oružani nasrtaj na BiH.