Oko 10.000 osoba u Jedinstvenom registru branitelja dobilo je taj status uredbom ministra obrane. Riječ je o civilima, ovlaštenim službenicima i namještenicima koji nikada nisu sudjelovali u ratu niti su radili u službama koje su bile izravno povezane s ratom. Njima je status branitelja dodijeljen kako bi mogli iskoristiti povlasticu za uvoz automobila. Danas taj status, da se i ne ulazi u prava iz mirovinskog sustava, daje i udjele u Fondu branitelja. Svi su ti ljudi zavedeni u neborbeni sektor Registra.
Ništa nisu dijelili
Taj je podatak na okruglom stolu "Hrvatski branitelji – temelj hrvatske neovisnosti ili borci za privilegije?" potvrdio državni tajnik u Ministarstvu branitelja Zoran Komar.
Čim je to Komar izgovorio, u publici se moglo čuti kako je zapravo riječ o dvostruko više ljudi. Riječ je, jednostavno, o lažnim braniteljima koji nikada nisu imali nikakve veze s ratnim operacijama, a status su dobili jer su se zatekli na pravom radnom mjestu u pravo vrijeme.
Nadalje, Komar je kazao da MORH nije imao nikakve podatke o broju branitelja iz svojih redova do 2000. godine. Suočen s dokumentom s početka 1999. godine u kojemu je taksativno pobrojeno 350.000 branitelja i razvrstano po vremenu provedenom na ratištu u sedam kategorija, Komar kaže kako je riječ o statistikama koje su napravljene "odokativnom metodom".
– Baze podataka počele su se sređivati tek 2000. godine – tvrdi Komar koji je u svom izlaganju pokušao demantirati sve neistine o Registru koje se u javnosti spominju.
Ministar branitelja Tomislav Ivić ponovio je kako Ministarstvo branitelja nije dodijelilo ni jedan status, već da su oni bili zaduženi samo za sklapanje baza podataka MUP-a i MORH-a. Očitovao se i o protuzakonitoj objavi dijela podataka na temelju kojih je napravljen Registar.
– Iza ovakvih inicijativa ne stoji stvarna želja da se stvari raščiste, da se odvoji žito od kukolja. Ovakve objave imaju za cilj podjele i prikazivanje branitelja kao tereta društvu koji troši državni novac – kazao je Ivić.
Savjetnica premijerke Sandra Švaljek istaknula da se najviše izdvaja za mirovinska prava branitelja, oko pet milijardi kuna. Iako su to neki očekivali, Švaljek nije izgovorila da braniteljske mirovine treba rezati. Pozivala je na dogovor prije bilo kakvih poteza.
– Ta rasprava mora biti trezvena i analitički potkrijepljena jer je riječ ekonomski i socijalno ranjivoj populaciji – kazala je Švaljek.
Dvojica protiv svih
S jedne strane jučer su bile braniteljske udruge i predstavnici Ministarstva, a s druge esdepeovac Davorko Vidović i predsjednikov savjetnik Predrag Matić Fred koji se zauzimaju za objavu Registra.
– Tko i zašto štiti lažnjake – pitao je u nekoliko navrata tijekom svog izlaganja Matić, no odgovor na to nije dobio. Tek poziv da, ako zna za nekog lažnog branitelja, to i prijavi.
Iz braniteljskih udruga čuli su se samo napadi na Freda Matića koji poručuje da će podnijeti ostavku u Uredu predsjednika kad ostavke daju i svi predsjednici udruga.
U svakom ratu u svakom društvu,narodu i državi ima isprdaka i nitkova koji će situaciju iskoristiti ,pa nismo mi izmislili pojam ratni profiter ali to nije razlog da se pljuje po svim braniteljima i da ih se stigmatizira,medijska pažnje trebala bi biti usmjerena na hapšenje kapetana Dragana a ne na naše branitelje.